U Hrvatskoj se godišnje otkrije 23.650 novih slučajeva raka, a po preživljenju raka pluća smo među pet EU zemalja s najlošijim rezultatima – tek 10 posto oboljelih ima šanse.

Galerija


Već u prvom valu istraživanja "Rak pluća u Europi“, koje je proveo The Economist Intelligence Unit, vidljive su značajne razlike u ishodima liječenja raka pluća diljem Europe, a Hrvatska će početkom 2020. dobiti konkretnije rezultate opsežne europske studije. To će pokazati gdje smo točno u odnosu na druge europske zemlje jer, prema dosad dostupnim podacima, Hrvatska za EU-om kaska i u prevenciji, probiru i pravovremenoj dijagnostici, ali i u ranoj primjeni najsuvremenijih terapija.

Vezani članci Katica Pučnik (Foto: Nova TV) Zvijezda "Farme" preminula u 63. godini: "Bila nam je druga mama. Kraljice, čuvaj se..." Marija Baksa (Foto: Screenshot) Još jedan rastanak: Velika zvijezda i seks-simbol Jugoslavije preminula u 74. godini života

Rak je danas vodeći javnozdravstveni problem u Europi i svijetu, kao i u Hrvatskoj, koja po smrtnosti od raka zauzima visoko drugo mjesto na listi zemalja EU-a. Kod nas se svakodnevno otkriju oko 64 nova slučaja zloćudnih bolesti, odnosno 23.650 novootkrivenih karcinoma godišnje. Pritom smo među pet zemalja s najlošijim preživljenjem u raku pluća (ispod 10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto), debelog crijeva (kolon 51 posto, rektum 48 posto) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32 posto), pokazali su to podaci medicinskog lista The Lancet.

Upravo kako bi detektirali mehanizme i alate za sustavnu borbu protiv raka te istaknuli važnost političke prioritizacije onkologije i raka pluća kao najvećeg "ubojice" od svih vrsta raka, u Zagrebu su se danas okupili renomirani stručnjaci iz različitih zemalja, usmjereni na pronalazak kvalitetnih rješenja u sferi onkološke skrbi u Centralnoj i Jugoistočnoj Europi. Tim povodom, kako bi ukazali na važnost oblikovanja kvalitetnih programa prevencije, probira, ali i dostupnosti pravovremene dijagnostike i liječenja s ciljem smanjenja oboljenja i smrtnosti od raka, održana je konferencija za medije na kojoj su sudjelovali prof. dr. sc. Stjepan Orešković, voditeljica istraživanja o raku pluća u europskim zemljama dr. Mary Bussell iz The Economist Intelligence Unita, ravnateljica Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar“ prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, predsjednica Europske koalicije oboljelih od raka Antonella Cardone te predsjednica Europske lige protiv raka Wendy Yared.

Predsjednik Central European Cooperative Oncology Group CECOG-a, prof. dr. sc. Cristoph Zielinski, izjavio je kako su građani na području Centralne i Jugoistočne Europe izloženi sporom procesu dolaska inovativnih tretmana liječenja raka te značajno odgođenom uvrštavanju najsuvremenijih metoda liječenja raka na liste osiguravajućih društava. Upravo je jedan od glavnih ciljeva CECOG-a doprinijeti izjednačavanju mogućnosti za sve onkološke bolesnike, bez obzira na to u kojem dijelu EU-a žive. Ovoj prepoznatoj međunarodnoj inicijativi podršku su dali Ministarstvo zdravstva, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, europarlamentarac Tomislav Sokol, "otac europskih nacionalnih planova protiv raka" Tit Albreht, donedavni predsjednik Europarlamentarnih zastupnika protiv raka Alojz Peterle i drugi.

"Ponosni smo što je Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar danas domaćin prikaza rezultata prve faze studije koje provodi The Economist Intelligence Unit vezano za prevenciju i politiku rješavanja problema raka pluća u 11 zemalja, a Hrvatska je uključena u drugu fazu istraživanja. Danas su pušenje i rak pluća jedan od prioritetnih područja u kojima moramo napraviti nove iskorake, posebno što se tiče prevencije", kazala je ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak.

"Pušenje je u Hrvatskoj jedan od pokazatelja nedostatne brige države o svojim građanima. U odnosu na ostatak Europe, itekako prednjačimo po broju pušača – između 32 i 35 posto građana starijih od 15 godina puši, dok je taj postotak u susjednoj Sloveniji nešto manji – 24 posto. Brojke ukazuju na to da je potrebno provoditi znatno ozbiljnije mjere jer doslovce možemo izračunati koliko ljudi godišnje umire od posljedica pušenja", naglasio je profesor Stjepan Orešković.

"Diljem svijeta jedan od šest pacijenata umire od raka, dok je u Europi jedna od pet smrti povezana s rakom pluća. Riječ je o problemu koji se mora sustavno rješavati, za što danas postoje sve potrebne predispozicije zahvaljujući dostupnim medicinskim i tehnološkim dostignućima. Ključno je rak pluća pravovremeno otkriti, dok još postoji šansa za bolje ishode liječenja, što obično nije tako. Sjajno je što se Hrvatska uključila u istraživanje jer postoji mnogo toga što možemo učiniti kako bismo poboljšali ishode za pacijente s rakom pluća", istaknula je dr. Mary Bussell te dodala kako je pohvalno što je Hrvatska u procesu donošenja Nacionalnog plana protiv raka koji je pokazatelj da je rak jedan od prioriteta zdravstvenih politika.

"Čak 50 posto karcinoma može se pravovremeno prevenirati ako se usvoje zdrave životne navike. Moramo se pobrinuti za to da se glas pacijenata čuje posvuda te da se prevencija ozbiljno shvati", kazala je predsjednica Europske lige protiv raka Wendy Yared.

"Zalažemo se za Europu jednakosti, odnosno za ravnopravnost europskih pacijenata u području onkološke skrbi. Želimo podići svijest o tome da postoji određena nejednakost među zemljama, u kontekstu pravovremene dijagnostike, ali i u ranoj primjeni suvremenih terapija", rekla je predsjednica Europske koalicije oboljelih od raka Antonella Cardone te dodala kako Rak pluća u Europi ubije više ljudi nego rak dojke, debelog crijeva i prostate zajedno

Budući da je Nacionalni plan protiv raka u završnoj fazi, rezultati istraživanja The Economist Intelligence Unitea pokazat će gdje smo u odnosu na europske države u pravovremenoj dijagnostici i liječenju raka pluća te biti vrijedan doprinos smjernicama za poduzimanje strukturnih i organizacijskih mjera u provođenju još kvalitetnije onkološke skrbi.