Polaganje mature, ilustracija (Foto: Pixsell,Borna Filić)
Polaganje mature, ilustracija (Foto: Pixsell,Borna Filić)

"Maturanti pucaju po šavovima", upozorava psihijatrica.


Kraj školske godine stresan je za sve: učenike, njihove roditelje, ali i profesore. Utrka za što boljim ocjenama i prosjekom iscrpljuje sve. Stres, na kraju, uzima svoj danak.

Vezani članci Ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Katastrofalni rezultati državne mature: Gotovo 9000 učenika palo hrvatski i matematiku Ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Brutalno iskrena objava o državnoj maturi: ''Pogled nakon spoznaje da ipak neće biti gastroskopije preko reda...''

No da je sustav u kojem se od prvog razreda osnovne škole traži da učenici prolaze s 5,0 i budu jednako dobri i u matematici i u tjelesnom odgoju posve neprirodan, i umjesto da potiče razvoj talenta u onome u čemu su učenici najbolji, stvara masu djece sa znanjem nabubanim samo za završne ispite, sve češće i glasnije upozoravaju i psihijatri i psiholozi, piše Glas Slavonije.

Pritisak traje cijele godine

"Riječ je pritisku koji traje cijele godine, a ne samo na kraju, iako je u svibnju i lipnju vrhunac. Cijeli je sustav vrlo loše posložen. Nevjerojatno je da danas postoje liste čekanja za instrukcije na koje djeca idu od petog razreda nadalje.

Mi se na Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju od svibnja susrećemo s djecom koja imaju panične napade jer moraju nabiti prosjek 5,0. Događa se da je danas ono što bi trebalo biti veselje, kao što je maturalni ples i zabava, za djecu postala zadnja rupa na svirali jer su izluđeni maturom", upozorava dr. sc. Katarina Dodig-Ćurković, izv. prof., pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek.

Dodaje kako je i sama majka te da u kući ima maturanticu. "I sama sam majka djeteta u prvom i četvrtom razredu srednje škole, što znači da u kući imam maturanticu. Škola više nije izvor zadovoljstva, nego frustracije. Djeca pucaju po šavovima!

Ta djeca mjesec dana niti spavaju niti jedu. Za mene je kao psihijatra apsolutno neprihvatljiva izjava nekih roditelja tipa – 'Mene ne zanima kako se oni osjećaju, već kakav imaju uspjeh!'. Osim toga, kod maturanata je riječ o adolescentskoj dobi koja je izazovna sama po sebi.

Ta djeca nemaju kapacitet za tu vrstu stresa. Što je, s druge strane, s onima koji nisu 5,0, koji su prosječni? Njih uopće ne potičemo da bruse svoje talente! Mi kao struka ozbiljno razmišljamo kako je vrijeme da glasno upozorimo na štetnost ovakvog sustava za psihičko zdravlje djece i da već ove jeseni organiziramo stručni simpozij o tome", objašnjava Dodig-Ćurković.

Zdravlje djece važnije od ocjena

Da bi zdravlje i dobrobit djece trebali biti važniji od ocjena, upozorava i psihologinja doc. dr. sc. Ana Kurtović, s Filozofskog fakulteta u Osijeku.

"Ne možemo kriviti samo roditelje da stvaraju pritisak na djecu jer nisu oni izmislili taj pritisak. Mi danas imamo realne situacije prema kojoj stvarno ispada da ako vam dijete nema prosjek 5,0, neće moći upisati željenu školu.

Možda bi male mature ili slični mehanizmi bili bolje rješenje od tolikog pritiska na ocjene. Naime, pritisak za savršenim ocjenama nije ranije postajao i ocjene nisu bile isključivi indikator nečije sposobnosti. Kod djece bi ponajprije trebalo razvijati radne navike i smanjiti pritisak prema njima i razgovarati s njima. Znači, obvezno ih treba uključiti u odluku o daljnjem školovanju.

Oni su premali i premladi da bi znali što je za njih najbolje, ali ne znaju ni roditelji uvijek što je najbolje jer nemaju kristalnu kuglu. Stoga bi svakako trebalo uključiti dijete u promišljanje o izboru daljnjeg školovanja jer gimnazije jesu dobre škole, ali ne znači da je kasniji studij najbolji izbor za vaše dijete", smatra Kurtović.

Situaciju komentirala ministrica

Napise o tome kako učenici sve češće zbog pritiska obrazovnog sustava i odličnog uspjeha traže pomoć psihologa zbog preopterećenosti komentirala je i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Ministrica kaže kako je jedan od najvažnijih elemenata kurikularne reforme učenje uz vrednovanje i vrednovanje koje daje povratnu informaciju te da je to jedan od najzastupljenijih elemenata u edukacijama nastavnika. "To je jedan širi kontekst, ali stvarno jest u našem kontekstu", kaže ministrica, prenosi N1.

"Đaci završavaju na psihijatriji"

Velikog stresa koji je prisutan kod djece svjestan je i dio roditelja. Osječka književnica Ivana Šojat na Facebooku je napisala da nikad nije tražila od svoje djece visoke ocjene kako bi ih fotografirala za društvene mreže.

"Evo, kreću vijesti o đacima koji bljuju i završavaju na psihijatriji zbog završnih ispita i matura, kreću izjave roditelja kako je sustav kriv za sve: kriva je škola, profesori koji traže previše...

A meni na pamet padaju roditelji koji tlače djecu kako bi na društvenim mrežama naslikavali njihove svjedodžbe s peticama, roditelji koji umjesto svoje djece rade sve: pišu umjesto njih lektire, radne bilježnice, stvaraju od njih nesposobnjakoviće, a onda od njih na kraju svega traže uspjeh, uspjeh i samo uspjeh. Da se hvale ili liječe vlastite komplekse.

Padaju mi na pamet roditelji zbog kojih sam se često osjećala kao nemajka jer svojoj sam djeci rekla: 'Čuj, škola je sad tvoj jedini posao. Učiš za sebe.' Nikad djecu nisam kažnjavala zbog loših ocjena. Ni za odlične uspjehe im nisam kupovala neke spektakularne darove. Odličan uspjeh sam je po sebi dar za trud, rad i pamet", status je književnice Ivana Šojat za koji sama kaže da nije imala namjeru uzburkavati duhove.