Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Sedam zahtjeva uobličenih u Prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju te Prijedlog za donošenje zakona o izvanrednim usklađivanjima mirovina kojim bi se izjednačili stari i novi umirovljenici, a koje je Klub zastupnika HSU-a nedavno poslao u saborsku proceduru, državu bi u pet godina primjene stajali oko 15,1 milijardu kuna.


To pokazuje računica koju je proveo HZMO, a koja je upućena članovima Vlade.

Vezani članci Kune na farmama u Danskoj Danska naredila klanje svih 17 milijuna životinjica, virus otkriven na farmama u još pet zemalja Zdravko Marić (Dnevnik.hr) Koliko smo dobili Svjetskim prvenstvom: Da smo plaćali ovoliko reklame, koštalo bi nas milijarde kuna

Dugoročno gledano, ukupni trošak do 2026. iznosio bi čak 267,0 milijarde kuna. 

Vrlo je nesigurno prognozirati koliko bi povećanje prosječne miovine moglo biti, kada s sa sigurnošću ne zna koje će prijedloge Vlada usvojiti. 
 
No, računica pokazuje da bi samo vraćanjem odredbe o usklađivanju mirovina s plaćama prosječna mirovina već u prvoj godini porasla za 17 kuna, sa sadašnjih 1962 na 1979, dok bi 2011. bila oko 190 kuna viša u odnosu na projekcije vezane uz postojeću švicarsku formulu usklađivanja. 

Postojećom formulom udio troškova za mirovine u BDP-u do 2026. bio bi smanjen na 6,7 posto, dok bi uz primjenu usklađivanja s plaćama trošak iznosio 9,1 posto, što je u okvirima zahtjeva koje je pred države članice postavio EU. 

Pojedinačno gledano, najskuplja bi bila primjena novog zakona o izvanrednim usklađivanjima mirovina koji se odnosi i na najveći broj umirovljenika. Njime je predviđeno povećanje mirovina novih umirovljenika od pet do 38 posto, ovisno o tome koje su godine u razdoblju od 1999. nadalje ostvarili mirovinu, te uvođenje dodatnoga godišnjeg usklađivanja s rastom BDP-a dok mirovine ne dosegnu prosjek koji bi imale da su se cijelo vrijeme računale na temelju 10 najpovoljnijih godina. 

U prosjeku, od pet do 38 posto povećanja donijelo bi umirovljenicima oko 19 posto, odnosno 356 kuna povećanja u prvoj godini primjene. Ta se razlika u drugoj godini penje na 384, zatim na 413, 444 te 476 kuna, koliko bi iznosila 2011. godine. 

Ispuni li Vlada umirovljeničke zahtjeve u cjelini, najbolje bi moglo proći oko 3000 korisnika invalidske mirovine koji su to postali zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kojima bi se mirovinski faktor za izračun mirovine povećao s 0,333 na 0,5 te oni koji koriste invalidsku mirovinu bez preostale radne sposobnosti, čiji bi se mirovinski faktor povećao s 0,5 na 0,6777. 

Prosječne invalidske mirovine već u prvoj godini porasle bi sa sadašnjih 642 na 937 kuna, dok bi 2011. umjesto 806 kuna po važećim propisima, primali 1175 kuna. Sličan efekt očekuje se i od ukidanja umanjenja prijevremene starosne mirovine nakon što umirovljenik napuni godine života za starosnu mirovinu (sada se ta mirovina doživotno umanjuje za 4,08 posto za svaku, pa sve do 20,4 posto za pet godina ranijeg umirovljenja). 

Mirovina približno 27.000 umirovljenika već u prvoj godini bi porasla za 264 kune, sa sadašnjih 1760 na 2024 kune. Razlika bi do 2011. godine narasla na 337 kuna. Oko 60 kuna razlike već u prvoj, odnosno oko 73 kune u 2011. godini, osjetilo bi i oko 87.000 sadašnjih korisnika najnižih mirovina koji su pogođeni odredbom Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojoj se mirovina za razdoblje iznad 30 godina staža računa u polovičnom iznosu. Ukidanjem te odredbe prosječna bi najniža mirovina porasla sa sadašnjih 1170 na 1229 kuna u prvoj, odnosno na 1541 kunu do 2011. godine.