Rade lošije poslove, ne poznaju jezik, a društvo ih sprda i širi govor mržnje: "Bez toga možemo očekivati rast neprijateljstva"

O problemima stranih radnika koji rade lošije poslove, ne poznaju jezik i zakonodavstvo, šute i rade, Provjerenog je izvještavalo u nekoliko emisija. Oni koji imaju problema od straha ne govore javno o njima, ali se oni obrazovaniji lakše snalaze i rado govore pred kamerama.

"Kad sam prvi put došao ovamo, kad sam sišao na aerodrom, osjećao sam da ovo nije moja zemlja, da su ljudi, ali kad sam počeo raditi, upoznao sam mnogo ljudi i osjećam kao da je ovo moj drugi dom, moja druga obitelj", rekao je Nepalac Saifoollah Mansur.

Pročitajte i ovo Nakon priče u Dnevniku Nove TV Djeca izrazito niskog rasta napokon dobila lijek: ''Sreća je velika nakon toliko borbe''

Strane radnike viđamo svaki dan, a kad su se odlučili zabaviti na novogodišnjoj proslavi u Zagrebu shvatili smo razmjere njihove prisutnosti. Reakcije na društvenim mrežama bile su pune sprdnje, podsmijeha, govora mržnje.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, samo u prošloj godini izdano je 172.499 dozvola za boravak i rad. Najveći dio odnosi se na novo zapošljavanje, dio na produljenje dozvola za rad, a manji dio na sezonske radnike. I dalje više od polovice stranaca čine oni iz susjednih zemalja Balkana.

Koje županije imaju plan za integraciju?

Ljudi iz dalekih zemalja dio su globalnih ekonomskih migracija u kojima je i njima i onima koji su otišli iz Hrvatske cilj isti – bolji život. Važna pretpostavka tog boljeg života je uklapanje i prihvaćanje zajednice u koju dolaze.

"Ako nemamo integraciju, možemo očekivati upravo rast neprijateljstva između različitih kultura. Ako nemamo prostora i prilike upoznati različite kulture i ostvariti komunikaciju, možemo očekivati konflikte. Osim toga, izostanak integracije može imati ozbiljne ekonomske posljedice za jedno društvo", objasnila je Lejla Šehić Relić iz Dkolektiva Osijek.

Pročitajte i ovo Saborska rasprava Dalija Orešković usporedila premijera s Hitlerom, Jandroković: "Pazimo što izgovaramo"

Ekipa Provjerenog provela je istraživanje po županijama kako bi stekli uvid rade li na integraciji i imaju li i kakve programe. Od 20 županija i Grad Zagreb, deset županija uopće nije odgovorilo dok Zagrebačka, Karlovačka, Požeško-slavonska i Sisačko-moslavačka županija nemaju strategiju integracije.

One koje, također nemaju strategiju, ali su spremne nešto učiniti su Vukovarsko-srijemska, Krapinsko-zagorska, Šibensko-kninska i Varaždinska županija. Plan za integraciju imaju tek Međimurska i Osječko-baranjska županija te Grad Zagreb.

Pročitajte i ovo Oporba je puna ideja O čemu su razgovarali Plenković i Vučić? ''Vjerojatno su razmjenjivali iskustva kako povećati slobodu medija''

Iz Grada Osijeka tvrde da se plan integracije kontinuirano provodi i prilagođava. Upravo angažman lokalne zajednice najvažniji je da bi integracija bila uspješna, kažu iz civilne udruge.

"Mi u ovom trenutku u Hrvatskoj nemamo doista strateški pristup s nacionalne razine koji bi zaista bio vrlo važan. Ja bih rekla da je to u ovom trenutku možda jedna od najvažnijih politika o kojoj trebamo razmišljati, ali treba reći da postojanje i nacionalnog okvira neće biti dovoljno. Uloga lokalnih zajednica u integraciji je izrazito važna", istaknula je Šehić Relić.

Problemi su brojni i neće nestati. Stranih radnika bit će sve više, ekonomske migracije neće stati, a uslijedit će i one zbog klimatskih promjena.

Više o ovoj temi možete pogledati u videoprilogu na vrhu članka.

Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr