'Brojni gradovi u Hrvatskoj mogu biti primjer gospodarenja otpadom, a grad Samobor, na žalost, nije jedan od njih'

Građani Samobora, u svibnju 2015. godine, u samom centru grada, dobili su komunalni otok na kojem se nalazi sedam kanti za prikupljanje različitih vrsta otpada. Kao uzorni građani, sa željom da doprinesu zaštiti i očuvanju okoliša s veseljem su sav otpad proizveden na javnom mjestu počeli odvajati. No, iznenadio ih je postupak djelatnika komunalnog poduzeća, koji bi sav nakupljeni otpad skupili u jedan, isti kamion. Tko je tu lud?, pitaju se građani Samobora.

Pročitajte i ovo LOŠ IZBOR METE Pijani muškarac na benzinskoj u Osijeku krenuo autom unatraške: Nevjerojatno je u koga se baš zabio MUKE S OTPADOM Slavonski gradovi moraju platiti 9 milijuna eura odštete: Štetni ugovor potpisan prije 22 godine, a nitko neće odgovarati

'Što se tiče prikupljanja mješovitog komunalnog otpada na području Grada Samobora, istina je da do danas nemamo u potpunosti organizirano odvojeno prikupljanje otpada, a s istim ili sličnim problemom bore se i ostali hrvatski gradovi. Država nam, za sada, jednostavno nije omogućila da radimo drugačije', kazali su nam iz Ureda gradonačelnika grada Samobora na upit o problemima s neadekvatnim zbrinjavanjem otpada.

Istina je da do danas nemamo u potpunosti organizirano odvojeno prikupljanje otpada Ured gradonačelnika grada Samobora Objašnjavaju kako je iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za izgradnju sustava podzemnih kontejnera, a koji je bio vrijedan oko 200 tisuća kuna, izdvojeno 80 tisuća kuna (40% ukupnog iznosa). Specijalno komunalno vozilo - čistilica nabavljena je po cijeni od 882.016,20 kn, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao 40% (352.806.48 kn), kazali su iz Grada Samobora.

Grad Samobor se odlučio pokrenuti i donijeti kvalitetnija rješenja kako bi se na vrijeme pripremio, o čemu svjedoče i podzemni kontejneri. Na žalost, kako napominju, to ne ide preko noći. Iako građani Samobora na raspolaganju imaju više od 50-ak zelenih otoka sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada, isti se i dalje odvozi u jednom kamionu. Iz Grada napominju kako rješenje problema imaju, no potrebno je vrijeme kako bi se sve kvalitetno organiziralo.

'Najveći problem je u tome što svoj otpad odlažemo na odlagališta koja nemaju uvjete za sortiranje otpada. Ipak, problem zbrinjavanja otpada se na cijelom području Samobora već počeo postepeno rješavati, a velik pomak napravit ćemo odvajanjem biorazgradivog komunalnog otpada, a onda, korak po korak, idemo dalje', kazali su nam iz Grada Samobora.

Najavljuju i kako će uskoro svako domaćinstvo, uz već postojeću kantu, dobiti još jednu kantu u koju će odlagati biorazgradivi komunalni otpad.

'Ovaj otpad odlagat će se na novu kompostanu, koja će biti izgrađena nakon sanacije odlagališta Trebež i koristit će se za proizvodnju komposta. To je početak. U budućnosti, kada se od mješovitog komunalnog otpada izdvoji biorazgradivi komunalni otpad, koji na godišnjoj razini čini oko 3600 tona ili 40% ukupnog otpada, od ukupno 9000 tona mješovitog otpada, i taj će se otpad početi odvoziti odvojeno', napominju iz Grada.

Kako dodaju, pri kraju je projekt sanacije odlagališta neopasnog otpada Trebež, za koji je Grad Samobor povukao gotovo 100 milijuna kuna iz fondova Europske unije. Nadaju se kako će u sanacijom odlagališta riješiti problem adekvatnog zbrinjavanja otpada u budućnosti.

Odgovor Ministarstva: Zakon o održivom gospodarnju otpada vrlo jasan, svako drugačije postupanje suprotno je Zakonu

Iz ministarstva zaštite okoliša i prirode napominju kako je obaveza svake jedinice lokalne samouprave pa tako i Grada Samobora da na svojem području osigura 'prikupljanje miješanog komunalnog otpada, prikupljanje biorazgradivog komunalnog otpada i odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila i glomaznog komunalnog otpada i to putem reciklažnih dvorišta i postavljanjem odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno prikupljanje otpada na javnoj površini'.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom je propisano da je proizvođač otpada ili posjednik otpada, u ovom slučaju Grad Samobor, dužan predati otpad osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom sukladno Zakonu, odnosno koja ima dozvolu za gospodarenje otpadom. Konkretno, svaka prikupljena vrsta otpada mora biti predana ovlaštenom sakupljaču ili oporabitelju koji ima dozvolu za gospodarenje tom vrstom otpada. U RH postoji niz tvrtki koje imaju dozvolu za sakupljanje ili oporabu otpadnog papira, stakla, metala, plastike i dr. Svako drugačije postupanje s odvojeno sakupljenih otpadom je u suprotnosti sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom', kazali su nam iz ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Kažu i kako 'burza otpada nije nužna' da bi se odvojeno prikupljeni otpad predao ovlaštenoj tvrtki na oporabu. Te da i bez burze otpada svaka općina ili grad mora osigurati odvojeno prikupljanje otpada i predati ga ovlaštenoj tvrtki za sakupljanje. 'S obzirom da svi preduvjeti postoje, potrebno je samo da Grad Samobor uloži malo napora i za svaku odvojeno sakupljenu vrstu otpada pronađe za sebe najprihvatljiviju varijantu odnosno ovlaštenu tvrtku kojoj će predati taj otpad', poručuju iz ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Postoje brojni gradovi u Hrvatskoj koji mogu biti primjer i koji su uveli takvo odvajanje otpada i iznad su prosjeka EU (Krk, Prelog, Čakovec, Novi Vinodolski...), a grad Samobor na žalost nije jedan od tih gradova, poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša.

"Jedinica lokalne samouprave je odgovorna za organizaciju. šteta je što su uopće uložili u taj sustav kanti, jer to ispada onda kozmetičko rješenje", ističe Lidija Runko Luttenberger, pomoćnica ministra zaštite okoliša.

Situacija ista i u drugim krajevima Hrvatske?

Po objavi priče u našu su se redakciju javili brojni građani iz gotovo svih većih gradova Republike Hrvatske - tvrde kako se ista stvar događa i kod njih. Split, Dubrovnik, Osijek, Rijeka... samo su neki od gradova u kojima je uveden sustav razvrstavanja otpada, a čiji građani napominju da sve što oni razvrstaju pokupi jedan kamion. Najviše nezadovoljnih građana javilo se iz Osijeka. Odlučili smo provjeriti situaciju.

Iz tvrtke UNIKOM d.o.o. za komunalno gospodarstvo Osijek, koja je u većinskom vlasništvu Grada Osijeka kažu da je u Osijeku podzemni sustav kontejnera postavljen na tek dvije lokacije, te napominju da su ti kontejneri namijenjeni za prikupljanje isključivo miješanog komunalnog otpada iz obližnjih stambenih i poslovnih prostora i nisu dio sustava primarne selekcije.

U Osijeku, dakle, ne postoji problem u kojem jedan kamion skuplja sav otpad, jer građani na javnim mjestima ne odvajaju otpad, iako su kontejneri za tu namjenu postavljeni.

'Podzemni sustav kontejnera postavljen je u gradu Osijeku na dvije lokacije na Trgu slobode prilikom njegove rekonstrukcije kako se ne bi narušio izgled novouređenog prostora', napominju iz UNIKOM-a te dodaju kako se razvrstavanje otpada u Osijeku odnosi samo na stambene objekte za koje je iz proračuna u razdoblju od 2010.-2015., za razvoj sustava primarne selekcije otpada, uloženo gotovo 25.5 milijuna kuna (25.462.379,36 kn).

'U gradu Osijeku od 2009. s početkom implementacije sustava odvojenog sakupljanja otpada tvrtka Unikom odvojeno prikuplja papir, a od 2011. i plastiku specijaliziranim vozilima po ustaljenom, redovitom rasporedu. Ove dvije vrste otpada prikupljaju se odvojeno od miješanog komunalnog otpada i predaju ovlaštenim oporabiteljima uz predaju pratećeg lista kojim se prati tijek otpada. Jedini smo grad u Hrvatskoj koji je kroz projekt ''Reciklirajte u papučama'' omogućio građanima koji žive u zgradama sa 100 i više stanova da odvajaju otpad na kućnom pragu. Uz tri reciklažna dvorišta na koja građani mogu dovesti svoj odvojeno prikupljeni otpad, u gradu Osijeku postavljeno je 80 eko otoka, 20 mini eko otoka i 5 eko točki', napominju iz tvrtke za komunalno redarstvo UNIKOM d.o.o.