"Danas ste već u prilici u centrima pitati za cijenu, a imamo izračune koji govore da se lokalne jedinice, koje ne uspiju postići visoko odvajanje, nego sav otpad prebacuju na centar, moraju suočiti s povećanjem cijena od nekoliko puta. To je ozbiljan problem, a to je i neispunjavanje ciljeva iz kružnog gospodarstva, dakle moramo izgraditi resursno efikasno društvo", rekao je ministar okoliša Slaven Dobrović dodavši da Europa i Hrvatska uvoze sirovine i minerale te da se svi moramo odgovorno ponašati.
Krčkim sustavom Hrvatska bi bila iznad prosjeka EU
Pročitajte i ovo
Obišavši reciklažni centar sa sortirnicom i kompostištem na otoku Krku, koji su dio lokalnog ekološki zasnovanog sustava gospodarenja otpadom, Dobrović je ocijenio da sustav koji su razvili gradovi i općine na Krku, a temelji se na sustavu kružnog gospodarstva i omogućuje građanima razdvajanje otpada, može biti ogledni primjer za bilo koju sredinu u Hrvatskoj.
Taj je sustav omogućio da se odvojeno prikuplja gotovo 50 posto otpada, što je iznad europskog prosjeka i ciljeva koje Hrvatska mora ispuniti na nacionalnoj razini do 2020.
"Otok Krk je prezenter sustava koji kazuje da smo unatoč mediteranskoj klimi i zemlji, voljni participirati, mislimo da se može još unaprijediti, jer ćemo ići promjenom pravilnika i zakona koji će favorizirati ovakvo ponašenje", rekao je.
Ministar Dobrović rekao je da se na Krku "sustav razvija već desetak godina usprkos regionalnoj državnoj politici gospodarenja otpadom" te da je "došao do rezultata koji zadovoljavaju, kada bi bili na razini Hrvatske, sve uvjete zakona o održivom gospodarenju otpadom". Time bi Hrvatska bila vrlo uspješna i iznad prosjeka EU, dodao je.
Govoreći o krčkom sustavu, naglasio je da sav raznoliki materijal koji dolazi na sortirnu liniju treba sortirati, a kad se to napravi, on ostaje u sferi pozitivnog, odnosno prihoda. Njega komunalno poduzeće, ovisno o svojoj uspješnosti u poslovanju, može bolje ili lošije prodati, a, nasuprot tome, sve što se ne odvoji i dospije u jednu posudu, sada se odlaže uz relativno mali trošak na odlagalištu, rekao je ističući da će to uskoro prestati i odvoziti se u centre. Upozorio je da izračuni govore da se lokalne jedinice, koje ne uspiju postići visoko odvajanje, nego sav otpad prebacuju na centar, moraju suočiti s povećanjem cijena od nekoliko puta.
Naglasio je da Krk ima cjeloviti sustav koji omogućuje redoviti odvoz svih kategorija otpada. Zašto ne bismo papir i karton kojeg ima oko 20 posto redovito odvozili, kao i plastiku, kao i biootpad, koji stvara najveće ambijantalne probleme u skupljanju otpada, upitao je i nastavio da smo "to potpisali i ispregovarali", da se sada suočavamo s obvezama i trebamo ih poštivati.
Maksimalno rasteretiti građane
"Izgradili smo neke centre, vidjet ćemo kako možemo adaptirati, odnosno promijeniti barem varijabilni trošak kod njih i rasteretiti maksimalno građane. Ostale centre koje treba izgraditi ćemo bitno promijeniti po pitanju kvalitete, dakle pripremiti za ovakav sustav," naglasio je.
Odgovarajući na pitanje o rokovima izgradnje svih 13 centara za gospodarenje otpadom, ministar je rekao da su oni u svojim fazama, da se rade te da će se svugdje gdje se to može uputiti zahtjev za izmjenu bilance tokova mase, tj. odvojenog prikupljenog i miješanog otpada.
Na upit kada će Hrvatska uspjeti izvršiti preuzete obveze u pogledu odvojenog prikupljanja otpada, Dobrović je rekao da je s pozicije otoka Krka sasvim sigurno optimist. "Mi bismo mogli to napraviti, to u prvom redu ovisi o lokalnim jedinicama. Ići ćemo s akcijskim mjerama koje će uključiti financiranje, od kućnog kompostiranja, centara za ponovnu upotrebu i sustava za odvojeno prikupljanje, koje uključuje ovakve sortirne linije. Sve lokalne jedinice koje su voljne to pratiti tako da osiguraju prostor, izrade dokumentaciju i budu spremne za javne pozive koje ćemo organizirati u sljedećih nekoliko godina bit će u prilici to sigurno napraviti," rekao je Dobrović.
Na upit o klimatski primjenama, ministar je kazao da je obrana od poplava važna, da se klima definitivno mijenja, da se moramo naučiti da ćemo iz sušnih perioda preskakati u poplavno.To daje velike zahtjeve na tehničku infrastrukturu koja regulira to područje i s tim problemom ćemo se sigurno pozabaviti, naveo je.
Promjena ponašanja
Na pitanje mogu li se građani koji recikliraju nadati da će cijena odvoza otpada pasti ili je najviše što se mogu nadati da se cijena neće povećati, ministar je rekao da je sadašnje postupanje s otpadom uglavnom vrlo jeftino odlaganje i da cijena ne obuhvaća sve štete koje se čine okolišu. "Promjena ponašanja mora biti ta koja će omogućiti da se povećanje troška dogodi u što je moguće manjoj mjeri. Kada bi preskočili do 60 ili 70 posto odvojenog prikupljanja, uvjeren sam, a to pokazuju i neke analize, da povećanja troška ne bi ni bilo jer bi stvoreni prihodi, te skrivene vrijednosti u otpadu za koje mnogi misle da ne postoje, mogli pokriti povećanje troška uslijed složenije infrastrukture," naglasio je.
U vezi sa zagrebačkom spalionicom, Dobrović je rekao da je formirana zajednička radna skupina i da se radi na jačanju ovakvih aktivnosti u pogledu gospodarenja otpadom. "Kada se to napravi, kada se iskoristi plastika i papir, koji su najvrijedniji reciklabirni materijali, onda nemate što paliti, ono malo plastike koja je nepodesna za recikliranje može se reciklirati. Nešto materijala je uvijek podložno za spaljivanje, ali se ne smije o tome govoriti na razini strateškog odlučivanja o komunalnom otpadu," smatra Dobrović.
Direktor komunalnog poduzeća Ponikve Frane Mrakovčić pojasnio je da je sustav odvojenog priikupljanja otpada uveden na Krku još 2005. , a da je 2015. dostignuto odvajanje 50 posto otpada te da bi se stupanj odvojenog prikupljnaja otpada mogli do 2020. povećati na 80 posto. Napomenuo je da je ministar Dobrović, s još dva člana, bio dio tima iz 2002., kada je naručena i izrađena studija ekološkog zbrinjavanja komunalnog otpada na Krku.
Ulazimo u mirniji period koji omogućuje kvalitetan rad Vlade kao cjeline
Odgovarajući na pitanje o radu u Vladi i suradnji s kolegama, Dobrović je rekao da je suradnja s kolegama u Vladi dobra. "Po onome kako mi međusobno komuniciramo i surađujemo na pojedinim problemima, praktički kada pogledate novine i članke, onda se začudite. Ne stignem pratiti novine pa se iznenadim, tako da je ustvari slika drugačija. Turbulencije ovih dana su valjda bile neminovne, mislim da ulazimo u mirniji period koji omogućuje kvalitetan rad Vlade kao cjeline," rekao je dodavši da "su vjerojatno nekakve neizbalansiranosti i neravnoteže dovele do nemira, čuli smo neke nesporazume, međutim, vjerujem da je sada to razrješeno, ja ih osobno nisam u snažnijoj mjeri osjetio". (Hina)
