Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U prvih šest mjeseci primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu prikupljeno je 310 milijuna jedinica ambalaže ili 43.395 tona ambalažnog otpada, doznaje se u


Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Vezani članci Pranje ambalaže, ilustracija Stručnjaci tvrde: Ne treba dodatno brisati ambalaže iz prodavaonica, otkrili što je mnogo važnije od toga Ambalaža od mlijeka, ilustracija Vraća se povratna naknada za mlijeko i mliječne proizvode, Ćorić kaže da neće biti poskupljenja

PET-ambalaže prikupljeno je 7225 tona, 670 tona aluminijskih i metalnih limenki i 35.500 tona stakla.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo izjavio je Hini kako su Hrvatsku pohvalile austrijske i švedske institucije i stručnjaci jer je u kratkom vremenu uspjela uspostaviti sustav gospodarenja ambalažnim otpadom, što nije uspjelo niti jednoj drugoj europskoj državi.

Mladineo je istaknuo da su hrvatski građani prihvatili Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu i apsolutno se uključili u njegovu provedbu. Rezultat toga je da je Hrvatska (njezin okoliš) očišćena te da se za 20 do 30 posto smanjio volumen komunalnog otpada na odlagalištima.

Sustav je uspostavljen i funkcionira bez ikakvih
teškoća, većina županija provela je natječaje i dodijelila koncesije skupljačima ambalažnog otpada, a za one koje to još nisu učinile, taj posao obavljaju ovlašteni skupljači koji imaju ugovore s Fondom. Ministarstvo je također izdalo koncesije i oporabiteljima otpada (reciklažerima).

Mladineo je rekao kako više nema problema s trgovcima, pa je tako primjerice Konzum uložio osam milijuna kuna u poboljšanje sustava prikupljanja ambalaže.

Na područjima gdje su trgovine manje od 200 četvornih metara skupljanje ambalažnog otpada organiziraju trgovine u suradnji s komunalnim tvrtkama.

Riješeno je i pitanje preuzimanja ambalaže kada su prodavatelji veletrgovine, što se odnosilo na restorane, hotele, kafiće i druge turističke i ugostiteljske objekte.

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu donesen je 25. srpnja 2005., a sakupljanje ambalaže počelo od 1. siječnja 2006. Ministarstvo ga je izradilo na temelju Zakona o otpadu iz 2004., koji je potpuno usklađen sa zakonodavstvom Europske unije.

U Ministarstvu ističu da se posljednjih desetak godina količina
ambalažnog otpada sustavno povećava zbog rasta udjela nepovratne ambalaže, posebice PET-ambalaže i limenki.

Potkraj devedesetih godina procijenjeno je da svaki Hrvat "proizvede" 72 kilograma ambalažnog otpada na godinu, što zauzima 2,4 hektara zemljišta.

Istraživanja zagrebačkoga Fakulteta strojarstva i brodogradnje
pokazala su da je težinski udio ambalaže u komunalnom otpadu oko 25 posto, a volumen je veći od 50 posto.

Direktiva Europske unije za ambalažu i ambalažni otpad određuje da zemlje članice moraju organizirati sustav skupljanja i recikliranja ambalaže, a svaka članica treba odlučiti o najprihvatljivijoj metodi skupljanja.

Reciklažom ambalažnog otpada rasterećuju se odlagališta, smanjuju se štetne emisije i štede prirodne sirovine.

Zbog poslova reciklaže otvoreno je 300-tinjak novih radnih mjesta i nekoliko stotina na skupljanju otpada.

Hrvatski građani godinama su godišnje u prirodu bacali oko 15.000 tona PET-ambalaže, a čija je proizvodnja stajala oko 15 milijuna eura. Danas stoji i više jer cijena plastike raste poskupljenjem nafte i već je iznad 1000 eura po toni.

Taj je otpad trebalo pokupiti i odvesti na odlagalište, a to je Hrvatsku stajalo dodatnih nekoliko milijuna eura na godinu. Dakle, oko 20 milijuna eura na godinu smo bacali.

U to se ne ubraja ambalažni otpad po cestama, šumarcima, rijekama ili u moru. To su samo financijski učinci, ali nemjerljiva je ukupna šteta i šteta za okoliš, ističu u Ministarstvu.