Preminula čuvena književnica Dubravka Ugrešić

Jedna od najistaknutijih europskih esejistica i spisateljica Dubravka Ugrešić umrla je u petak u krugu prijatelja i obitelji u Amsterdamu.

tri vijesti o kojima se priča KOBNA POGREŠKA "Dišem, ali jedva": Muškarac pozvao hitnu pomoć, a zbog nevjerojatnog niza okolnosti pronašli su ga prekasno nakon uspješne potrage HGSS zaprimio pismo dječaka za kojim su tragali: "Ovo ne postoji u izvješćima..." Nova saznanja Procurilo što je bila meta ruskog napada moćnim Orešnikom: "Mislili smo da je udar bio usmjeren na najveće skladište plina u Europi, ali..."

"S tugom javljamo da nas je napustila Dubravka Ugrešić. Dubravka je preminula danas, 17. ožujka 2023. u Amsterdamu u krugu prijatelja i obitelji", izvijestili su iz Multimedijalnog centra u Zagrebu.

Ugrešić je preminula u Amsterdamu gdje je već godinama živjela i radila.

Dubravka Ugrešić etablirala se kao jedna od najistaknutijih europskih knjževnica i esejistica.

Pročitajte i ovo Za dobivenu nagradu Ministrica Zlatar Violić čestitala Dubravki Ugrešić

U Hrvatskoj je najpoznatija po romanu "Štefica Cvek u raljama života", po kojemu je redatelj Rajko Grlić snimio poznati film. Njezin roman “Forsiranje romana reke” objavljen 1988. godine je dobio NIN-ovu nagradu za najbolji roman godine.

Nagrađena je s nekoliko međunarodnih nagrada za svoj esejistički rad. Njezine knjige prevedene su na gotovo sve europske jezike i nagrađivane međunarodnim nagradama.

Dobitnica je važnih književnih priznanja

Rođena u Kutini 1949. godine, diplomirala je rusistiku i komparativnu književnost 1973. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je radila u Zavodu za znanost o književnosti (1974–93). U devedesetima je nakon medijskih progona napustila Hrvatsku. Nekoliko je godina provela u Njemačkoj i SAD-u, a od 2001. živjela je i radila u Amsterdamu.

Od prvih objavljenih knjiga za djecu ranih sedamdesetih, preko postmodernističkih djela poput njezinih najpoznatijih knjiga "Štefica Cvek u raljama života" i "Forsiranje romana reke", pa do eseja pisanih devedesetih godina u kojima se bavila pitanjima identiteta i nacionalnosti unutar socijalnih, povijesnopolitičkih i kulturnih okvira nastalih raspadom Jugoslavije i padom Berlinskog zida, Ugrešić se etablirala kao jedna od najistaknutijih hrvatskih književnica i esejistica. Njezino je djelo obilježeno rijetkom kombinacijom ironije, polemičnosti i suosjećanja, navodi se u priopćenju.

Između ostaloga, autorica je knjiga "Poza za prozu", "Život je bajka", "Američki fikcionar", "Kultura laži", "Muzej bezuvjetne predaje", "Zabranjeno čitanje", "Ministarstvo boli", "Nikog nema doma", "Baba Jaga je snijela jaje" i "Lisica", prevedenih na više od dvadeset jezika.

Također je autorica nekoliko filmskih scenarija ("U raljama života", "To nije moj život, to je samo privremeno", "Za sreću je potrebno troje", "Kako preživjeti do prvog").

Nakon odlaska iz Hrvatske predavala je na više američkih i europskih sveučilišta, uključujući Harvard, UCLA, Columbia i Slobodno sveučilište u Berlinu. Dobitnica je važnih književnih priznanja, između ostalih NIN-ove nagrade i Međunarodne nagrade za književnost Neustadt.