"Na današnji dan prije 70 godina, Schumanovom Deklaracijom postavljeni su temelji današnje Europske unije", piše premijer u priopćenju za javnost u kojem podsjeća da se zajednica šest država gradila postupno "kao projekt mira, pomirbe, demokracije, ljudskih prava, suradnje i uzajamne solidarnosti, za što joj je 2012. godine dodijeljena i Nobelova nagrada", navodi se u poruci premijera zemlje predsjedateljice Vijeća Europske unije uz Dan Europe.
Nakon nekoliko krugova proširenja te priključivanjem Hrvatske 2013. Unija je narasla na zajednicu od 28 zemalja, a "nažalost, ove nas je godine napustila Ujedinjena Kraljevina", piše u tekstu premijer Hrvatske koja ovo polugodište predsjeda Unijom, što je za nju prvo takvo predsjedanje.
"Pandemijom bolesti Covid-19 svijet u samo nekoliko mjeseci suočio s izazovom bez presedana, s ogromnim političkim, gospodarskim, socijalnim i zdravstvenim posljedicama. Time je i naše predsjedništvo suočeno s neviđenim administrativnim i logističkim izazovima", rekao je Andrej Plenković i naglasio reakciju hrvatske.
Pročitajte i ovo
Nema vremena za internet
Premijer Plenković o Orbánovoj slici velike Mađarske: "Vi očekujete od mene da ja skačem na baš svaku objavu?"
"Unatoč tome, naša je reakcija bila brza te smo pronašli rješenja koja su omogućila nastavak učinkovitog donošenja odluka u Vijeću, sada kada građani od Unije to najviše i očekuju".
Ostvareno u vrijeme hrvatskog predsjedanja
Plenković je predstavio što je učinjeno do sada u vrijeme hrvatskog predsjedanja.
Nakon uređenog Brexita započeti su i konkretni pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021–2027., koji će se sada u promijenjenim okolnostima intenzivirati uz novi pristup, rekao je.
"Postignut je dogovor o utvrđivanju nove metodologije za vođenje pregovora o proširenju, te su na poticaj Hrvatske i uz velike političko-diplomatske napore u ožujku donesene odluke Vijeća o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom", kazao je premijer Plenković.
"Nakon tog važnog uspjeha, na hrvatsku je inicijativu 6. svibnja održan i Zagrebački sastanak na vrhu s čelnicima Europske unije i država zapadnog Balkana, na kojemu je usvojena Zagrebačka deklaracija", poručuje dalje premijer.
Zagrebačkom deklaracijom "učvršćuje se jasna europska budućnost zemalja jugoistoka Europe i najavljuju redoviti zajednički sastanci na najvišoj razini. Tim se političkim uspjehom Hrvatska snažno pozicionirala i profilirala je svoje vanjskopolitičke prioritete na europskoj razini", navodi se prema priopćenju.
Pandemija Covida-19
Premijer kaže da je kontekstu pandemije hrvatsko predsjedništvo još koncem siječnja aktiviralo europski mehanizam za integrirani politički odgovor na krizu te je nastavilo kontinuirano održavati ministarske i druge sastanke radi koordiniranog djelovanja država članica u zajedničkoj borbi protiv pandemije.
"U okviru Vijeća, osigurali smo učinkovite rasprave i brze dogovore o nizu europskih propisa i smjernica radi fleksibilnijeg korištenja sredstava iz europskih fondova, radi lakše nabave i proizvodnje medicinske opreme, te osiguranja protoka roba preko granica i prohodnih prometnih koridora", poručuje.
Pročitajte i ovo
Komentar Gabrijele Kišiček
Što su izbori bliži, to je retorika niža: Nadmudrivanje s premijerom sada poprima jednu dječju dimenziju
Podsjetio je i na repatrijaciju hrvatskih građana u vrijeme pandemije.
"Pospješili smo povratak europskih građana iz trećih zemalja, omogućili smo koordinirano praćenje razvoja epidemiološke situacije i olakšali donošenje odluka o smanjivanju ograničenja na nacionalnoj razini, što bi trebalo dovesti i do oživljavanja turizma", navodi Plenković u poruci u povodu Dana Europe.
Gospodarstvo
U svojoj poruci premijer je podsjetio na velik gospodarski izazov pandemije koronavirusa za Hrvatsku, Europu i svijet i opisao odgovor hrvatske vlade.
"Naš odgovor na ovu krizu je sveobuhvatan i snažan kako bismo sačuvali radna mjesta i poduzetništvo, osigurali brz i učinkovit oporavak te postigli održiv razvoj i konkurentnost europskog i nacionalnog gospodarstva, uz jačanje solidarnosti i otpornosti društava svih naših članica, ali i naših susjeda", rekao je.
"Ovo je vrijeme za odvažne odluke na europskoj razini", poručio je nadalje.
U situaciji kada se Europska unija suočava s najvećim izazovima od Drugog svjetskog rata, Konferencija o budućnosti Europe može poslužiti kao važan okvir za promišljanje, otvorenu raspravu i utvrđivanje vizije naše zajedničke europske budućnosti, u dijalogu između svih država članica, europskih institucija i uz punu uključenost naših građana i drugih dionika, navodi dalje premijer Plenković.
Pročitajte i ovo
neće predlagati novog ministra
Andrej Plenković prihvatio ostavku Damira Krstičevića: "Nije odgovoran za ovo, on je moj prijatelj, uvijek je u mom timu''
"Stoga pozivam sve države članice u Vijeću da što prije postignemo konsenzus te dogovor s drugim europskim institucijama o trenutku i načinu pokretanja ove Konferencije koja je bitna za dugoročnu budućnost Europe".
"To je ujedno prilika da se u širokoj raspravi nastoje približiti različiti pogledi sjevernih, južnih, zapadnih i istočnih država članica, onih koji žele više ili manje ovlasti Unije, slabije i dublje europske integracije, odnosno veći ili manji zajednički proračun", kaže se nadalje u priopćenju.
Uz dobre želje svim hrvatskim građanima i svim građanima EU na Dan Europe, Plenković ističe da se sve nabrojano treba ostvariti "uvijek vodeći se glavnom misli vodiljom kao i našom ambicijom – da teme i pitanja, ali i odgovori, budu od izravnog interesa za svakodnevni život i boljitak naših građana". (Hina)