Plenković je u govoru na zagrebačkom Trgovačkom sudu naveo da je Hrvatska, od početka pristupnog procesa EU-u broj neriješenih predmeta smanjila s 1,65 milijuna na 350 tisuća, odnosno za pet puta u 15 godina.
Pročitajte i ovo
"O tome treba pozitivno govoriti. No naravno da ukupno stanje još uvijek nije na razini koju bismo svi zajedno ocijenili zadovoljavajućom. I zato postoje naši napori i napori struke da idemo prema još učinkovitijem i u potpunosti nepristranom i neovisnom pravosuđu", poručio je premijer na obilježavanju Europskog dana pravosuđa 25. listopada.
Cilj tih napora, dodao je, nije samo promjena percecpije, već dizanje povjerenja građana u sustav.
"Nijansa povjerenja između toga vjerujemo li pravosuđu ili smo ljuti na državu, jedan je tako mali milimetar koji se gubi. Tko god od nas u bilo kojem segmentu nešto učini krivo, nekako dolazimo do gotovo objektivne odgovornosti svih koji smo za to zaduženi.
Zato je važno da djelujemo usklađeno, poštujući uloge svih aktera u procesu", rekao je premijer na svečanosti kojoj su nazočili i ministar pravosuđa, predsjednik Vrhovnoga suda, glavni državni odvjetnik, predsjednik Trgovačkog suda i drugi pravosudni dužnosnici.
Naglasivši načelo trodiobe vlasti, pozvao je sve dionike da "zajednički, u dijalogu pomognemo jedni drugima da država radi ono što treba, da pravosuđe bude učinkovitije, građani zadovoljniji".
"Ako se za nekoliko godina i percepcija malo poboljša, bit ćemo svi zajedno sretni", zaključio je.
U svom je govoru premijer naglasio da nema dvojbe da su ključni upravo suci, državni odvjetnici, odvjetnici, sustav ljudi u pravosudnim tijelima, a izvršna vlast tu je da napravi "što kvalitetniji okvir" za njihov rad. On treba biti u potpunosti neovisan, a to znači da je proces donošenja odluka isključivo prepušten struci, naglasio je.
"Ne smije biti utjecaja na donošenje odluka u pravosuđu"
Ta neovisnost znači, dodao je, da nema političkog, a ne smije biti niti bilo kojeg drugog utjecaja na proces donošenja odluka u pravosuđu. "To pretpostavlja i kvalitetno obrazovanje i prave stručne filtere u smislu tko kako napreduje i tko koje položaje u okviru pravosudnog sustava zauzima", dodao je.
Podsjetio je i na aktivnosti Vlade vezane za zakonodavni okvir te novčana ulaganja u pravosudni sustav, navevši da je u njezinu mandatu iz proračuna uloženo 171 milijun kuna za digitalizaciju pravosuđa, kao i da je 164 milijuna kuna za istu svrhu povučeno iz EU fondova.
Povrh ulaganja u digitalizaciju, dodao je premijer, iz proračuna je uloženo 96 milijuna kuna za infrastrukturu pravosuđa te još 178 milijuna kuna iz EU fondova.
Ukupno je u tri godine mandata ove Vlade iz fondova EU povučeno 449 milijuna kuna za projekte u pravosuđu, naveo je premijer.
Pritom je izrazio zadovoljstvo zbog obnove zgrade Vrhovnoga suda te pronalaska rješenja za buduću novu zgradu Uskoka. "Kad sam vidio slike u kakvim uvjetima radi ova institucija bio sam šokiran”, rekao je Plenković.
U sklopu obilježavanja Europskog dana pravosuđa nazočnima je videoprikazom prezentirana elektronička komunikacije između trgovačkog suda i stečajnog upravitelja, a potom su predsjednici trgovačkih sudova iz Osijeka, Varaždina i Rijeke videovezom iznijeli svoja pozitivna iskustva, naglasivši brzinu, skraćenje vremena procesnih radnji te transparentnost postupka.
Kratkim videom prezentirano je i na koji se način na daljinu, putem e-aplikacije, osniva trgovačko društvo.
"Bez papira" do bržeg, boljeg i modernijeg pravosuđa
Od lipnja 2018. godine e-komunikacija je u primjeni na svim trgovačkim sudovima, do kraja ove godine trebala bi biti u primjeni na svim općinskim sudovima, a plan je da do kraja 2020. bude na svim upravnim sudovima.
"Komunikacija bez papira dovest će do bržeg, boljeg, modernijeg pravosuđa”, naglasio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
U tom je smislu komentirao, odgovarajući kasnije na pitanja novinara, i činjenicu da je gotovo 50 posto pritužbi građana koje dolaze u nadležni odbor Hrvatskog sabora vezano za pravosuđe.
"Sporost je jedan od problema pravosuđa, a svi ovi alati omogućavaju da ono bude brže. Ove tehnologije omogućit će nam da budemo brži i vjerujem da će to postupno vratiti povjerenje građana u pravosuđe", rekao je.
Predsjednik Vrhovnoga suda Đuro Sessa naglasio je da je digitalizacija u pravosuđu samo sredstvo koje pomaže sucu da se više vremena posveti onome što mu je dužnost – poštivanju zakona i Ustava, vodeći se načelima pravičnosti.
"Plediram na sve da digitalizaciju shvate samo kao sredstvo i pomoć da ispune svoju temeljnu ulogu – koristeći jedno staro pravilo, ako mislite da postoji problem, on sigurno postoji”, dodao je. (Hina)
