Galerija
Strateškim investicijskim projektima Vlada je u petak proglasila projekt razvoja gradske vodno-komunalne infrastrukture, kao i izgradnje brze ceste od Dubrovnika preko Zračne luke do granice s Crnom Gorom čime bi trebala 'prodisati' prometna veza između županijskog središta i zračne luke u Ćilipima.
Upravo ti projekti povod su razgovoru reporterke Dnevnika Nove TV Sabine Tandare Knezović s premijerom Andrejem Plenkovićem. Osim toga, premijer je ekskluzivno za Dnevnik Nove TV govorio o aktualnim aferama: propaloj kupovini borbenih aviona F-16 iz Izraela, objavljivanju lažnih fotografija ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i curenju informacija.
Dubrovačko-neretvanska županija čeka gotovo 15 godina na realizaciju projekata - možete li obećati da će ih ova Vlada konačno i ispuniti?
Mislim da je ova praksa koju smo uspostavili u mandatu naše Vlade, a to je tijesno partnerstvo, dijalog i suradnja sa svim jedinicama lokalne i područne samouprave, a osobito vrlo kvalitetno pripremljene i u suradnji s općinama, gradovima i Županijom - sjednice Vlade koje se održavaju, ovo je već deveta, izvan Zagreba, da su zaista jako dobre.
Mi vodimo svakih šest mjeseci jednu reviziju tih zaključaka i oni idu poprilično dobro. Dakle, nije to sad da dođemo pa onda svi zaborave na zaključke Vlade.
Zadnji put je Vlada ovdje bila prije 14 godina, ovo je treća sjednica Vlade. Bila je jedna, prije 23 godine, na Lastovu.
Mislim da su današnji zaključci i točke koje smo pripremili i činjenica da je ukupna vrijednost projekata, ugovora, zaključaka, odluka i svega što se danas donijelo preko 4,5 milijarde kuna - snažna podrška ove Vlade razvoju Dubrovačko-neretvanske županije, ravnomjernoj regionalnoj razvijenosti Hrvatske i smanjivanju nejednakosti.
Ovdje smo posebno dali fokus na vodno i komunalno gospodarstvo, na prometnu povezanost, na rješavanje pitanja državne imovine, vrtiće, škole, teme koje se odnose na kulturu i zdravstvo. Dakle, pokrili smo sve ono što je relevantno: hrvatske branitelje, jedan dio stambenih pitanja ovdje u Dubrovniku i ja mislim da svi skupa možemo biti zadovoljni s onim što smo danas, zajedno sa županom i gradonačelnikom učinili.
To je vrlo ambiciozno, koliko je u potpunosti izvedivo?
Mislim da je realno izvedivo kroz određeni vremenski period praktički - sve. Svi ti projekti nisu izmišljeni od strane ministara, svi su oni ambicija naših kolegica i kolega s lokalne razine - da im Vlada ili proračun ili pojedina tijela države pomogne u realizaciji njihovih političkih prioriteta koji su i naši.
Saborski odbor za Nacionalnu sigurnost traži istragu tko pušta informacije u javnost - puštate li ih vi preko vaših suradnika?
Vratit ću se na ono što je bitno, a to su projekti Vlade. Mi smo jučer bili u Komarni, na Pelješkom mostu koji jako dobro ide. I strateški i infrastrukturni projekt Pelješkog mosta koji povezuje kopno i Pelješac, ovaj južni dio Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske dobiva 357 milijuna eura iz proračuna Europske unije.
Zračna luka, drugi ključni infrastrukturni projekt dobiva preko 160 mililjuna eura iz proračuna Europske unije. To je važno uoči europskih izbora. Toliko o onima koji smatraju da je Europska unija dobra kao projekt i onima koji su u Hrvatskoj protiv tog projekta. Nema te organizacije koja bi nam dala ta sredstva na ovaj način.
To želim naglasiti kao jedno od najvažnijih postignuća u vrijeme mandata naše Vlade. To su projekti koji će ostati tu. Zahvaljujem i onima koji su prije nas pomogli da se ti projekti realiziraju.
Što je s autocestom? Stala je kod Ploča.
Mi želimo da autocesta koja ide kroz Hrvatsku na kraju završi u Grčkoj. To je ključ svake autoceste - da je ona prohodna. Mi u ovom trenutku, zajedno s Hrvatskim cestama i s Hrvatskim autocestama radimo na tome da, u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, vidimo koji je najbolji i najisplativiji pravac za nastavak izgradnje autoceste.
Mi smo donijeli nekoliko odluka koje se odnose na poboljšanje cestovne infrastrukture, primjerice dijela između grada Dubrovnika, zračne luke ili niza drugih dionica koje su objektivno u lošem stanju i zahtijevaju investicije. Dio toga se odnosi i na dio neretvanske županije gdje smo bili u četvrtak i gdje su svi naši sugovornici bili jako zadovoljni.
Saborski odbor za Nacionalnu sigurnost traži istragu tko pušta informacije u javnost? Stoji li iza toga ministar Krstičević?
Vidjet ćemo kako su ti dokumenti objavljeni u medijima. Oko cijele priče oko nabave višenamjenskih borbenih aviona, moramo razlučiti dvije stvari. Dakle, mi smo prva Vlada koja se odlučila ozbiljno angažirati na modernizaciji hrvatskog ratnog zrakoplovstva. To su mogle sve vlade prije nas. Nitko nije imao niti snage niti političke hrabrosti da to napravi.
Proces koji se vodio, temeljem načela 'vlada s vladama': izdao se zahtjev Ministarstva obrane, pribavljene su ponude Izraela, SAD-a, Grčke, Švedske, Koreja je na kraju odustala, bila je i ona pozvana.
Cijeli proces analize tih ponuda bio je vrlo detaljan i vrlo temeljit. Na kraju se odabrala ona ponuda koja nam se činila najkompletnija.
I doživjela fijasko...
Polako, nemojte tako. Priuštivost financijska nabave zrakoplova, i to eskadrile od 12 aviona - mi se možemo ponašati kao pijani milijarder i reći - dobro, dajte nam 12 novih koji još nisu proizvedeni. Primjerice, F-16 Block 70/72 pa će nas to koštati, sa svim onim što ide uz njih, skoro milijardu i osamsto milijuna dolara.
Išli smo na opciju koju je modernizirano izraelsko zrakoplovstvo učinilo s F-16 iz 87. godine. Ti su avioni tako modernizirani da su automatski kvalitetni kao da su deset godina mlađi. S tehnologijom koja je na njima, a koja je vrhunska.
I ono što je najbitnije reći - taj paket, ta ponuda bila je takva da Hrvatska, Ministarstvo obrane nije imalo upitnika koliko će nas nešto koštati sutra, za dvije, tri ili pet godina. To je bila bit te ponude. Njena kvaliteta je očito bila tako zanimljiva da su se i drugi, koji nabavljaju i moderniziraju svoje zrakoplovstvo, zainteresirali za slične aranžmane.
Tu je postojala i američka strana i taj takozvani non-paper, white-paper, whatever-paper. Jeste li vi vidjeli taj dokument?
Ja nisam gledao takve papire. Mi imamo stručni tim u Ministarstvu obrane.
Američki veleposlanik je rekao da vam je to dao.
Ne. Ako je bilo komunikacije s papirima, ona se odvijala na tehničkoj razini između američkih sugovornika i hrvatskih vlasti. S druge strane, svi ti detalji, svi ti signalil tijekom i prije konačne odluke o odabiru zrakoplova je dio tehničkih razgovora na razini stručnog tima Ministarstva obrane i zainteresiranih zemalja.
Ono što je meni bilo bitno i jako mi je drago da smo to napravili, mi smo u siječnju prošle godine, kad je došla prva analiza tih ponuda i kad je stručni tim MORH-a predložio da se odabere izraelska ponuda, bez uvida u tehničku korespodenciju, otišli u Izrael.
Ja sam odlučio da se, prije bilo kakve konačne odluke, pošalje izaslanstvo u Izrael. Njega je vodio načelnik Glavnog stožera Šundov. Da drugo izaslanstvo pošaljemo u Washington, s jednim i jedinim ciljem - da vidimo da li će Izrael preuzeti odgovornost za osiguranje takozvanog odobrenja za transfer trećoj strani (TPT).
Dakle, Izrael kao prodavatelj mora dobiti od proizvođača, a to je Amerika, dozvolu da nam proda te avione. Taj teret odgovornosti je u tom procesu na sebe pismeno preuzeo Izrael.
S druge strane, razgovori koji su obavljeni u SAD-u, u Washingtonu s nadležnim sugovornicima i u State Departmentu i u Ministarstvu obrane su, temeljem informacija koje su nama bile prezentirane, dale zaključiti da će SAD takav tranfer odobriti.
Je li vam žao da nismo ugradili jamstvo u taj ugovor?
Nema jamstava tu. Te priče koje ljudi komentiraju promišljajući da je nabava višenamjenskih borbenih aviona jednaka nabavi stola - ne stoji. Ovo je bio proces 'vlada prema vladi' i tu ovakvog jamstva - nema. Niti se traži.
Mi želimo odličnu suradnju i sa SAD-om dalje, što i imamo, i s Izraelom. Vidim da ima svakakvih komentara. Odnosi s SAD-om su jako dobri, odnosi s Izraelom su jako dobri i ostat će takvi.
Nama je žao da do ove operacije nije došlo, a sada su najglasniji protivnici, oni koji su bili protiv nabave bilo kakvih aviona. Ili ih nisu imali hrabrosti nabaviti sami kad su imali priliku ili su govorili da su stare kante.
Idemo li u nabavu novih aviona?
Da. Mi ćemo to učiniti, ali polako. Mi još uvijek radimo detaljnu analizu, a mislim da smo dobro identificirali zašto se ovo dogodilo. Kada ta analiza bude gotova, kada dobro promislimo kako dalje, onda ćemo donositi nove odluke.
Hoće li avioni biti američki?
Ja to ne znam.
Tko pušta dokumente u javnost? Puštate li ih vi preko svojih suradnika?
Kako da ne, ja sam poznat po tome da puštam papire u medije. Naravno da ne puštam.
A ministar Krstičević?
Ja nemam nikakvih saznanja o tome kako su ti dokumenti završili u medijima. Mi ćemo to također ispitati.
Hoće li on imati dodatnu kontrolu kad će se krenuti u novu nabavu aviona? Hoće li isti stručni tim nabavljati avione?
Ono što ćemo sigurno napraviti ovaj put - naglasit ćemo multiresorni karakter takvog procesa. Puno više nego što je to bilo do sada.
Ta operacija nije isključivo operacija vojno-obrambenog karaktera, nije samo operacija onih koji su stručni eksperti i tehnički eksperti za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. To je jedna poslovna operacija koja zahtijeva veći angažman i uključivanje i drugih resora i tako će biti u budućnosti. MORH će imati svoju ulogu u tome.
Slijedi interpelacija u Saboru, možemo li ponovno očekivati incident?
Ne vjerujem.
U trenutku kad ste krenuli prema Nikoli Grmoji, što ste pomislili? Jeste li ga htjeli lupiti?
Išao sam ga pitati što je kazao.
Da nije tamo bilo straže, osiguranja, samo bi ga pitali?
Apsolutno.
Ništa drugo ne bi?
Čovjek je tako istinito i istinoljubivo govorio da je hrvatska Vlada, da potpredsjednica Vlade sustavno zastupa interese druge države, u ovom slučaju - Srbije pa me zanimalo kako on to točno misli i na koji on to način misli da ova Vlada radi u interesu neke druge države.
Kod afere spornih fotografija ispada da je ministar poljoprivrede Tolušić ipak 2012. bio u Srbiji - jeste ga pitali zašto nije rekao istinu?
Da li je on bio u Srbiji 2012., 2010., 2009. - manje je bitno.
Rekao je da nije bio 10 godina. To bi bio jedan od dokaza koji mu je išao u prilog...
Ne bih rekao da je SOA razmatrala kad je netko bio u Srbiji. Ono što je jako važno je - tko je taj tko je napravio lažne fotografije, montirao dio tijela, glavu ministra Tolušića na fotografiju na kojoj je netko drugi.
Tko je to napravio, imate li saznanja?
Ja to nemam, ali to će sigurno otkriti policija i DORH.
Predsjednica sumnja da su u pitanju unutarstranački sukobi - je li u pravu?
Ne vjerujem da bi tako nešto bilo niti zamislivo, a kamoli moguće.
A kad pogledate te nekakve relacije - vozač ministra Tolušića je kum Milijana Brkića. Još je jedna djelatnica tamo bila preispitivana oko SMS afere. Vidite li neku sponu Tolušić - Brkić?
Oni su stranački kolege, kao i ja.
A nešto više?
Ne bih rekao. Mislim da ovo što se dogodilo sada je gnjusno.
Dakle, podmetnuti nekome takvu vrstu konteksta u kojem se direktno napada na njegov integritet, na njegov obiteljski život, da nije bilo provjere te fotografije na vrijeme i da je ona objavljena na način da se implicira da je istinita - kakve bi bile implikacije i posljedice takvih fotografija?
Bi li vi voljeli da se objave neke fotografije o vama koje nisu istinite? Ministru Tolušiću je možda ipak narušen ugled, možda je trećina ljudi povjerovala u ono što piše.
Ja sam pohvalio Nacional na način da te fotografije nisu objavljene prije nego se provjerilo jesu li točne ili ne. To je ta jedna nijansa.
Imate montirane fotografije koje netko dostavi jednoj novinskoj kući. Ona ima izbor - provjeriti jesu li fotografije istinite ili ne. U tom procesu se potvrdi da one nisu istinite. Novinska kuća to ne objavi kao veliki skandal i aferu nego kao nešto što je netko htio napraviti.
Svi oni koji bi razapeli Vladu, HDZ i ministra Tolušića, da je to bila istina, sada trivijaliziraju i banaliziraju neke elemente s te fotografije. Jedino što je bitno - netko je montirao glavu ministra na nečije tijelo i stavio ga u kompromitirajući kontekst i htio da se to objavi kao istina. To je problem i tome treba stati na kraj.
Predsjednica vas više ne napada, smijenila je savjetnike koje su vodstvu HDZ-a smetali - jeste li vi to tražili od nje?
Prvo, predsjednica sama imenuje svoje savjetnike. Niti je predsjednica pitala mene ili nekog drugog u Vladi - tko će joj biti jedan, a tko drugi savjetnik, uključujući i ovog savjetnika koji je primljen dok sam ja premijer, a kamoli da se mi konzultiramo o tome da li će se ona zahvaliti na suradnji nekom savjetniku ili ne.
Možda ste joj uvjetovali s nečim?
To je kontekst koji se kreira, a nikad nije provjeren, nikad točan i nikad neizgovoren od bilo koga - niti od strane mene, niti od predsjednice. Kao što ja biram svoje ministre i suradnike i ne pitam nikoga koga ću staviti, tako i predsjednica, temeljem Ustava i temeljem svojih ovlasti i svoje političke zrelosti, donosi odabire i odluke o svojim suradnicima.
Vas slogan je 'vjerodostojno'. Kako vam Bandićevi prebjezi mogu biti vjerodostojni? Ljudi koji su ušli u politiku s jednom pričom, a završili s drugom...
Sve što radimo - radimo vrlo korektno, s ciljem da društvu bude bolje, da bude manje polarizirano, da je veći gospodarski rast, da je fiskalna konsolidacija bolja, da je zaposlenost bolja, da ljudi imaju veće minimalne plaće.
Bandićevi prebjezi, koji vama daju podršku, kako oni mogu biti vjerodostojni?
Da li je netko od njih došao u HDZ?
Ali imate njihovu podršku.
U našem političkom sustavu teško je da jedna stranka dobije 76 mandata sama, prilično teško. Kada dobijete relativnu većinu, vi tražite partnere od onih koji su izabrani u Saboru. Naša većina ima 77 zastupnika.
Da li je netko od zastupnika SDP-a ili HSS-a, zbog vlastite procjene o očajnoj perspektivi, političkoj ili izbornoj, tih stranaka, odabrao izaći iz njihovog kluba i otići nekom trećem, u konkretnom slučaju je to stranka Milana Bandića, to je njihov izbor. I eventualno pristanak Milana Bandića.
To nije nešto što je odgovornost, a kamoli orkestracija HDZ-a kako nam se nepravedno i nekorektno imputira i ja ju odbacujem.
DORH češlja prebjege.
Slobodno, to nije moj problem. To je za njih problem, ne za mene.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
