Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Mark Rutte u utorak su se susreli s članovima Predsjedništva BiH te započeli seriju razgovora s bosanskohercegovačkim dužnosnicima.
Na sastanku u sjedištu državnog vrha nije bilo predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića koji se ne želi sastati sa Željkom Komšićem.
Sastancima u zgradi Parlamentarne skupštine von der Leyen i Rutteu se pridružio Plenković nakon što se jutros nije pojavio na sastanku sa članovima Predsjedništva BiH.
Pročitajte i ovo
Zajedničku izjavu za medije nakon sastanka dali su Andrej Plenković, Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije i Mark Rutte, predsjednik Vlade Kraljevine Nizozemske.
Prvu izjavu dala je Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koja je naglasila da na današnjem sastanku informirala prisutne što su uradili u proteklom razdoblju.
"S posebnim poštovanjem želim naglasiti ulogu Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića na zalaganju za EU put BiH. Želim iskazati optimizam kada je u pitanju otvaranje pregovora da će biti podrške Hrvatske", kazala je.
Naglasila je da prisutnost visoke delegacije svjedoči o važnosti događaja.
"Na današnjem sastanku koji smo imali, informirala sam što smo uradili u proteklom periodu. 25. siječnja punimo godinu dana od formiranja Vijeća ministara do danas", kazala je Krišto. Naglasila je da očekuje vrlo skoro da usvoje plan ekonomskih reformi, da se rade promjene izbornog zakonodavstva.
"Očekujemo od EU kao ključnog partnera da nastavi poticati ove promjene. Trebamo učiniti sve da izbjegnemo nametanja rješenja od strane međunarodne zajednice koje bi mogle narušiti odnose unutar same koalicije i institucija", naglasila je Krišto.
"Uputili smo u 13 prijedloga zakona u parlamentarnu proceduru, a šest ih je usvojeno. Željela bih se osvrnuti na ono što je von der Leyen predstavila kao novi plan rasta za zemlje regije, pa tako i BiH. Imenovali smo tim za provedbu ovog prava rasta, imam obavezu da sazovem konstituirajuću sjednicu ovog tima. Očekujem da usvojimo i plan ekonomskih reformi 2024-2026. Radimo na promjenama izbornog zakonodavstva. Usuglašavamo stavove. Istakla bih odlučnost i predanost lidera na rješavanju ovih pitanja kroz institucije, odnosno domaća rješenja", istaknula je Krišto.
Naglasila je da od EU očekuju da nastave poticati ove procese koji će dovesti do unutarnjeg dijaloga i konsenzusa.
"Trebamo učiniti sve da izbjegnemo intervencije i rješenja međunarodne zajednice", navela je Krišto te dodala da su fokusirani na donošenje budžeta za 2024. godinu.
"Budućnost Bosne i Hercegovine ovisi o našoj sposobnosti, predanosti i odgovornosti", naglasila je.
"Ovo mi daje snagu, optimizam i vjerujem da vrijeme koje je pred nama, do ožujka kada je početak otvaranja pregovora, idemo pravim putem prema cilju", naglasila je.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je nakon niza sastanaka s predstavnicima vlasti u BiH da se jasno vidi napredak u BiH, ali da su potrebni dodatni rezultati, posebno kada je u pitanju demokracija i vladavina prava.
Ima još puno posla oko pravosuđa i pranja novca istaknula je predsjednica Europske komisije.
"Pokazali ste snažnu posvećenost europskom putu, zato ste i postali zemlja kandidat. Prošlog prosinca EU je donijela povijesnu odluku da će otvoriti pregovore sa BiH ako budu ispunjeni uslovi koje smo dogovorili. Šta to zapravo znači? Svjedoci smo određenog napretka s važnim zakonima koji su usvojeni, vi ste pokazali da možete ostvarivati rezultate. Što više rezultata ostvarujete, meni više pomažete u izradi izvještaja", kazala je Von der Leyen.
Premijer Andrej Plenković zahvalio je gostoprimstvu.
"Niti trenutak, a niti sastav danas nije slučajan. On je plod rasprave i današnji posjet je poticaj da u sljedećim tjednima BiH donesene određene reforme i zakone kako bi dala argumente EK da u svom izvješću stvori preudvjete o otvaranju pregovora s BiH", rekao je Plenković.
U protekle dvije godine dogodile su se tektonske promjene po pitanju proširenja, naglasio je.
"Hrvatski je najveći zagovaratelj i prijatelj BIH-a po pitanju EU-a. Ovo je strateški potez i vrijeme da se naprave iskoraci koji će omogućiti i komisiji i državama članicama da donesu tu ključnu odluku. Moj dojam da je ta poruka shvaćena i prihvaćena te da će u sljedećim tjednima EK odobriti te potrebne argumente da ta odluka u ožujku bude donesena. Moja poruka i apel BiH da ovaj otvoreni prozor treba iskoristiti, a Hrvatska će sa svoje strane podržati BiH u toj ključnoj odluci i putu", rekao je Plenković.
Premijer je upitan zašto se nije susreo s Komšićem, rekao je: "Moj potez nije bio usmjeren da iskažem nepoštovanje prema instituciji Predsjedništva BiH, već se odnosi na jedan problem koji postoji u BiH i traje od 2006.
Odnosi se na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Kao što svi vi znate, biran je ne većinskom voljom hrvatskog, nego drugih naroda. Mi smo protiv toga, ne zato što imamo nešto protiv Komšića, nego principijelno zbog načina na koji je izabran. On je za nas član Predsjedništva koji zastupa hrvatski narod, ali nije izabran po legitimitetu. Mi njega nismo primili u Hrvatskoj niti smo ga posjetili. Mi smo se neformalno sreli, da, jesmo. Došao sam ovdje da bih svim srcem pomogao Bosni i Hercegovini", rekao je Plenković.
