Preko paleža do građevinskog zemljišta

"Nećemo nikoga optuživati, ali i u drugim zemljama se događa da paljevina postaje legalna metoda za prenamjenu zemljišta, a to zakonom treba spriječiti", kazala je na konferenciji za novinare Škare Ožbolt.

Pročitajte i ovo Istražuje se Kupio zemljište pa mijenjao urbanistički plan: Povjerenstvo za sukob interesa istražuje Darija Zurovca Detalji paleža Policija otkrila tko je odgovoran za požar u luci Medulin: Prešli su granicu, parkirali automobil i onda je počelo

DC će danas u saborsku proceduru uputiti izmjene Zakona o šumama kojima predlaže trajnu zabranu prenamjene šumskih površina u poljoprivredno ili građevinsko zemljište, uvođenje obveze obnove šumskih površina odmah nakon požara te oštre sankcije za nepoštivanje tih odredbi.

"Postojeći zakon zabranjuje da se opožarene površine u idućih pet godina "privedu u druge kulture", no nakon isteka pet godina nema izričite zabrane prenamjene", upozorava Škare Ožbolt ističući kako Ministarstvo graditeljstva nije u pravu kad tvrdi da nema takve opasnosti.

Čelnica DC-a dodaje i da je Vlada 2006. "ugurala liberalizaciju
gopodarskih aktivnosti na šumskom zemljištu, koja omogućuje čak i osnivanje poduzetničkih zona". DC se tomu protivi, kao i prenamjeni šuma u sportsko-rekreacijske prostore poput golf-terena.

Ne smijemo dozvoliti situaciju drugih turistički atraktivnih zemalja, poput Grčke i Španjolske, da se manjak građevinskog zemljišta nadoknađuje paljenjem šuma.

Navodeći primjere kod nas, podsjetila je na šumu iznad Baške Vode koja je izgorjela prije 10 godina, a danas su tamo niknuli vinogradi, te na zemlju u blizini Dubrovnika gdje je na bivšem šumskom zemljištu privatni heliodrom.

U zadnjih 20 godina u Hrvatskoj je izbilo 139.663 požara, izgorjelo je oko 750.000 hektara zemljišta, a šteta se popela na 8,43 milijarde kune, kazala je Škare Ožbolt, dodavši kako nije dovoljno da Vlada samo obilazi zgarišta.

Na konferenciji se osvrnula i na nedavnu prodaju Karlovačke
mljekarske industrije (KIM) tvrtki "Kemoderm", koja ima dva zaposlena, a 2004. prijavila je dobit od oko 1.000 eura.

"Vlasnik tvrtke je lokalni HDZ-ov političar Ivan Šimić, zaposlenik mu je njegov brat umirovljenik, a tvrtka se nikad nije bavila prehrambenom industrijom.

Zato postavljam pitanje potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu, koji je na čelu Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), i samom premijeru Sanaderu - kako je moguće da takva tvrtka dobije kredit od 16,5 milijuna kuna za kupnju strateške mljekarske industrije jedne županije", istaknula je Škare Ožbolt.

Po njezinom mišljenu, očito je da kriminal u HFP-u ide dalje, te je ponovno zatražila od Državnog odvjetništva, USKOK-a i Državne revizije odgovor je li Vlada štitila državne interese u slučaju javno-privatnog partnerstva "Sunčanog Hvara".

Ne dobije li odgovor poslat će Europskoj komisiji primjer "hrvatskog modela javno-privatnog partnerstva".