"Izbori na kojima nema jednakih uvjeta za sve kandidate teško se mogu smatrati poštenima", rekao je početkom veljače Andreas Gross koji vodi misiju promatrača iz Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE).
Pročitajte i ovo
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koja je odbila poslati promatrače na ruske parlamentarne izbore u prosincu, odlučila je bojkotirati i izbore u nedjelju zbog ograničenja nametnutih svojim promatračima.
Oglasila se i međunarodna organizacija za ljudska prava Amnesty International koja je priopćila pet dana prije izbora da je uoči predsjedničkih izbora ruska vlada dodatno ograničila slobodu mišljenja, slobodu medija i slobodu okupljanja. U izvješću se navodi se da kritičari dosadašnjeg predsjednika Vladimira Putina nemaju gotovo nikakve šanse da izraze svoje mišljenje te da se sužava prostor za iznošenje kritičkih stajališta i za djelovanje neovisnih medija i organizacija.
Rusi u nedjelju biraju nasljednika predsjednika Vladimira Putina koji se, prema ustavu, ne može natjecati za treći mandat, ali je odabrao svog favorita, prvog potpredsjednika vlade Dmitrija Medvedeva koji će, kako se očekuje, pobijediti u prvom krugu izbora.
Osim Medvedeva (42), u predsjedničkoj utrci su još tri kandidata: čelnik ruskih komunista Genadij Zjuganov (63), ultranacionalist i vječni klaun ruske politike Vladimir Žirinovski (61) i malo poznati čelnik Demokratske stranke Rusije Andrej Bogdanov (38) - čelnik najveće ruske Masonske lože.
Protivnici Medvedeva žalili su se da je kampanja pristrana zbog dominacije Kremlja u radijskim i televizijskim medijima i korištenje sredstava vlade u korist Putinovog štićenika.
Prema posljednjim ispitivanjima javnog mišljenja, na izbore u nedjelju izaći će između 65 i 70 posto od ukupno 109 milijuna birača, a svoj glas Medvedevu dat će njih čak 73 posto. Zjuganov uživa potporu najviše najviše 15 posto birača, Žirinovski 10 do 11 posto, a Bogdanov 1 posto glasova.
Većini ruskih birača najvažnija je politička i gospodarska stabilnost koju im je tijekom osmogodišnje vladavine dao Putin i stoga će, smatraju analitičari, glasovati za njegovog štićenika Medvedeva, tim više što je Putin najavio da će u slučaju pobjede Medvedeva prihvatiti dužnost premijera.
Formalno predsjednik Rusije ima puno veće ovlasti od premijera. On izravno kontrolira oružane snage i sigurnosne službe, dok premijer vodi brigu o gospodarstvu i unutarnjim poslovima.
Međutim, analitičari vjeruju da će biti pronađen neki mehanizam za zamjenu ulogu, tako da Putin ostane zadužen za vojsku i sigurnosne službe. Ono što je sigurno je da će Putin ostati krupna, ako ne i dominantna figura u ruskoj politici.
Oko 300 međunarodnih promatrača akreditirano je za praćenje izbora, izjavio je predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Vladimir Čurov. Rusija je pozvala 32 međunarodne i strane organizacije da prate predsjedničke izbore 2. ožujka.
Izbore u Moskvi osiguravat će oko 24.000 pripadnika policije i vojske, a u cijeloj zemlji bit će ih ukupno 450 tisuća.
Više od 2.000 ruskih i stranih novinara pratit će izbore.
-
golemi izazovOrganizator koncerta otkrio koliko je koštao spektakl: "Kada su se sve te karte prodale, sjeli smo s Markom..."
-
ISTA SUDBINAIzrešetan je nasred ulice, a prije 32 godine ovako je likvidiran njegov otac
-
izdana upozorenjaFOTO Oluja se kreće Hrvatskom! Vjetar bacio skelu sa zgrade Pošte na automobile
