Prvo uključi struju, zatim pumpu koja je u Dravi i na kraju priključuje crijevo. Konačni rezultat je voda iz pipe koju Borislav Dimić iz Karašice drugačije ne može dobiti.
"Nemamo osnovne uvjete. Nemamo pitku vodu, a to je najosnovniji uvjet koji bi svi ljudi u ovoj državi morali imati", rekao je.
Njegov sumještanin Zrinko Šumanovac do svoje vode dolazi iz bušenog bunara.
"To je voda s kojom peremo veš. Počeli smo bijeli veš nosati kod roditelja u grad na pranje jer je kod nas posmeđio", rekao je.
Pročitajte i ovo
Katarina je to mjesto izabrala zbog mira i krajolika, ali sada ozbiljno razmišlja o selidbi.
"Kada pustite vodu, ona izgleda čisto, ali sanitarije pokazuju da to uopće nije tako i da je ona crvena", rekla je.
Pročitajte i ovo
Problema je svjestan i načelnik Općine Petrijevci Ivo Zelić.
"Da to riješimo, u ovom bi nam trenutku sigurno trebalo milijun ili više eura. Mi to ne možemo srediti zbog našeg proračuna", rekao je.
Nekada na vodu čekaju danima
Posao vodonoše u ličkom selu Zavođe obavlja njegova najmlađa stanovnica – 66-godišnja Radmila. Izgradnja kilometra vodovoda ušla je u četvrtu godinu.
"Opet su povukli 200 metara vodovoda za nigdje. Do nijedne kuće voda nije došla", rekla je.
Pročitajte i ovo
U Općini Ervenik situaciju s pitkom vodom spašavaju vatrogasci. No ljeto donosi ozbiljne probleme.
"Cisterna radi cijeli dan, navečer se ide na požar. Ljudi su izmoreni kada trebaju ići gasiti požar", rekao je Sandro Kanazir, zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ervenik.
Iako Petar Markoš iz Pađena vodu obično dobije za manje od dva sata, to nije uvijek slučaj.
"Nekad se ljeti slučajno dogodi da nestane vode, nekad moramo čekati dan ili dva", rekao je.
Pročitajte i ovo
Načelnik Općine Ervenik Predrag Burza tvrdi da su taoci vjetroparka Krš Pađene.
"Kad bi nam prihodi od dažbina uredno dolazili, a sad nam ne dolazi ništa, onda bi mi snažnim korakom išli naprijed i za kratko vrijeme završili cijelu Općinu", rekao je.
Tri općine u potpuno različitim dijelovima zemlje su u istoj, svakodnevnoj borbi za pitku vodu – i to u vodom četvrtoj najbogatijoj zemlji na svijetu.
Dok neki maštaju o pitkoj vodi, u mjestu Kraljevečki Novaki pitka vodu iz gradskih cijevi istječe u obližnji potok. I tako je 24 sata na dan, sedam dana u tjednu.
Stručnjaci: Ta voda nije za piće
Ekipa Dnevnika Nove TV je sa županijskim Zavodom za javno zdravstvo provjerila kakva je kvaliteta vode mještanima Karašice. Jedan uzorak vode uzet je iz Katarinine slavine, a drugi iz Zrinkovog bunara.
Analiza vode iz slavine pokazala je sljedeće:
- Arsena bi trebalo biti manje od 10, a ima ga 71,9
- Mangana bi trebalo biti manje od 50, a ima ga 800
- Željeza bi trebalo biti manje od 200, a ima ga 9110,6
- Fosfata bi trebalo biti manje od 300, a ima ih 501
- Amonija bi trebalo biti manje od 0,5, a ima ga 3,3
Ništa bolja nije ni u Zrinkovom bunaru:
- Bakterija Escherichia coli ne bi trebalo biti, a ima ih 240
- Bakterija koliformi ne bi trebalo biti, a ima ih 240
- Arsena bi trebalo biti manje od 10, a ima ga 213
Rezultate analize je komentirao Zdravko Lovrić iz Službe za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
"Svakako se ta koncentracija arsena ne bi smjela nalaziti u toj vodi da bi je ljudi mogli normalno konzumirati. Ta voda apsolutno nije pogodna za piće, a pogotovo kroz dulji vremenski period s obzirom na to da se arsen može akumulirati i izazivati daleko teže posljedice nego kod jednokratnog unosa. U svakom slučaju treba vidjeti postoji li ikakva mogućnost da se ta koncentracija arsena smanji, što je teško za vjerovati", rekao je.
Rezultate je komentirala i Danijela Bezik, voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu voda i zraka Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.
"Rezultati nam govore da voda nije zdravstveno ispravna i da se ne može preporučiti za ljudsku potrošnju. Ne preporuča se koristiti ni za tuširanje jer dolazi u dodir s kožom i sluznicama, a zbog tehničkih razloga se ne preporuča ni za pranje veša", rekla je te dodala da se taj problem ne može riješiti ni prokuhavanjem vode.
Stižu poskupljenja od 30-ak posto?
O ovoj je temi reporter Dnevnika Nove TV razgovarao s Brunom Isterom, članom Uprave Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije, kojega je na početku pitao o pokrivenosti Hrvatske vodovodnom mrežom.
"Mi smo danas na 86 posto. U nekim dijelovima države je ona blizu 100 posto, pa čak i 100 posto, ali je prosjek 86 posto", odgovorio je Ister.
Pročitajte i ovo
Mikić ga je zatim pitao o rezultatima analize vode iz Karašice.
"Ovo je strašno. Ove vrijednosti su alarmantne i ljudi nikako ne bi smjeli piti tu vodu. Prvi korak je opskrba cisternom javnog isporučitelja vodnih usluga, koji je u ovom slučaju Osijek. Nakon toga lokalna i regionalna politika treba otići u nadležno ministarstvo i Hrvatske vode te vidjeti koji su sljedeći koraci. U svakom slučaju, za ovo bi se pod hitno trebalo naći neko rješenje", rekao je.
"Za ovo je postojao europskih fond koji se sada više ne može koristiti, ali bit će nekih drugih fondova. Priprema za europske fondove traje duže nego realizacija projekta. Tu je niz stvari koje treba riješiti, od dokumenata do vlasničkih odnosa. Prema tome, ne vjerujem da su u ovom slučaju oni neka opcija", dodao je.
Reporter Dnevnika Nove TV ga je pitao i o gubicima pitke vode koji se događaju diljem Hrvatske.
"Gubici su ogromni. Glavna stvar u hrvatskoj vodoopskrbi, iako će to ljudima iz priloga zvučati bogohulno, nije pokrivenost, nego gubici. Kod vas u Zagrebu su oko 60 posto, kod mene u Varaždinu su 40 posto. Sve su to ogromni gubici", rekao je.
Pročitajte i ovo
Na kraju je komentirao moguća poskupljenja vode.
"To je nužnost s obzirom na sva inflatorna kretanja. Neke grube procjene rasta su 30-ak posto, ali to je paušalna procjena. Spremaju se nove uredbe koje će reformirati hrvatsko vodno gospodarstvo i jedna od njih je i uredba koja će donijeti novu metodologiju za izračun cijena", rekao je Ister na kraju razgovora.
Svoju priču možete poslati i putem Facebook stranice ili putem web forme.
