"Lijepi pozdrav iz Barilovića. Javljamo vam se kao Inicijativa građana 'Korana – blago našeg kraja'. Ovdje se susrećemo s problemom proširenja kamenoloma i odlagalištem građevinskog otpada. Molimo vašu medijsku pomoć pošto smo već kucali na niz vrata koja su nam ostala zatvorena. Hvala vam", glasi apel koji je stigao u rubriku "Poziv".
Kao iz bajke – tako bi se barem iz zraka mogao opisati život mještana Barilovića. Međutim, kada se malo bolje pogleda, ondje je život daleko od idile.
"Korana je bijela kao mlijeko. Ima velike fleke po sebi i puna je pjene. Sav taj krečnjak u bujicama ide u rijeku", rekao je Željko Krpan iz Koranskog Brijega.
Pročitajte i ovo
Detonacije i zagađenja ondje su svakodnevica, a poput bombe je odjeknula vijest da bi se kamenolom u narednom razdoblju mogao udvostručiti. Na potezu je sada Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje odlučuje o studiji utjecaja na okoliš na koju je dosad uloženo više od 50 pritužbi.
"U samoj studiji je spomenuto da radom postrojenja neće nastajati otpadna voda. I tu sva priča staje, iako postoji cijev iz koje se direktno ispušta u Koranu", rekla je Jasmina Čolić iz udruge "Eko Pan".
Pročitajte i ovo
Nelogičnostima, smatraju članovi Inicijative građana "Korana – blago našeg kraja", nema kraja.
"Studija je napisana na takav način da govori da Korana je u zaštićenom području Natura 2000, a prema studiji kamenolom je izvan tog zaštićenog područja te da utjecaj kamenoloma na samu rijeku nije nikakav", rekla je Valentina Mesarić reporterki Dnevnika Nove TV Dini Ćevid.
U studiji uopće nije spomenuta ni prašina od tehnološkog procesa i transporta.
Odgovore na brojne prozivke ekipa Dnevnika Nove TV pokušala je saznati od vlasnika kamenoloma i drobilišta Marijana Lešćanca. Zahvalio se na telefonskom pozivu i rekao da na prozivke nema komentara.
Oporba povukla svoju podršku
U Inicijativi spornim smatraju i postupak načelnika, odnosno njegovo ucrtavanje dijela na koji će se kamenolom proširiti.
"Gdje je stari kamenolom, po ovom bi bio novi. Jedan mali dio je sada to drobilište i pretvorilo bi se u reciklažno dvorište za građevinski materijal", rekao je Vladimir Potočki iz Kosijerskog Sela.
Ideju reciklažnog dvorišta podržavali su i oporbeni vijećnici, ali su svoju na kraju ipak potporu povukli.
"Nakon svega toga je ispalo da se tu radi puno veća zona i da je Općina prodala zemljište privatniku i da privatnik zapravo radi sve, i halu i reciklažno dvorište, i ja ne vidim di je tu Općina", rekla je Jasna Lasić, vijećnica u Općini Barilović.
Pročitajte i ovo
Privatnik već naveliko koristi prostor budućeg reciklažnog dvorišta.
"Dovoze, pale nešto što je po kiši gorilo tjedan dana. Ja ne znam koji su to materijali koji gore po kiši. Kako dovezu kamion, odmah sve s bagerom zatrpaju i spuste u dolinu", rekao je Potočki.
Mještani su o problemu pokušali razgovarati i s načelnikom.
"Načelnik je na sastanku rekao da se on potpuno slaže s nama i da smo mi apsolutno u pravu. Nakon toga smo od Ministarstva dobili službeni zapisnik i naišli na podatak da načelnik nije imao nikakve komentare", rekla je Mesarić.
Pročitajte i ovo
Sada se boje da će im ostati samo jedna opcija.
"Prisiljava, s tim svojim širenjem, da se to proda", rekao je Đorđe Karamarković iz Kosijerskog Sela.
Za reciklažno dvorište nije tražena strateška procjena utjecaja na okoliš jer, barem tako piše u službenom dokumentu načelnika, "vjerojatno" neće imati značajan utjecaj na okoliš. Ni on nije želio odgovarati na upite ekipe Dnevnika.
Upit je poslan i Državnom inspektoratu, iz kojeg je stigao odgovor da je na terenu izvršena inspekcija, ali da je postupak još uvijek u tijeku i da zbog toga zasad ne mogu iznositi detalje.
Je li Korana obuhvaćena studijom o okolišu?
O ovoj je temi uživo u Dnevniku Nove TV reporter Domagoj Mikić razgovarao s Robertom Blažinovićem iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Marinom Jarnjević iz Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije, koju je Mikić na početku pitao je li zbog kamenoloma ugroženo zdravlje građana.
"S naše strane smo jako dobro upoznati sa situacijom i s problematikom s kojom se suočavaju građani. Bojim se da mi nismo adresa, da ja osobno nisam adresa na koju se to pitanje treba dostaviti", rekla je Jarnjević.
"Karlovačka županija je jedno od tijela koje izdaje mišljenje. U ovom slučaju mi se konzultiramo s višom instancom, a to je Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Odande je došlo mišljenje da ne treba provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš. To je mišljenje za nas obvezujuće", dodala je
Pročitajte i ovo
Mikić je Blažinovića pitao imali li na području Barilovića ikakvih problema kada je u pitanju okoliš.
"Moram reći da sam za probleme u Bariloviću čuo samo iz medija. Tamo nema nikakvih problema. Vi u prilogu pričate o kamenolomu koji radi 20 godina i koji ima sve potrebne dozvole", odgovorio je ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt.
Dodao je da se kamenolom ne povećava, nego da je Ministarstvo zasad izdalo rješenje o istražnim radnjama, što je još daleko od davanja koncesije.
"Moram priznati da studiju utjecaja na okoliš nisam pročitao i nisam dio povjerenstva koju nju razmatra. Želim vam reći, radi javnosti i radi gledatelja, da trenutačno eksploatacijsko polje, trenutni kamenolom ima koncesiju do 2024. godine i da će ona biti produžena ako bude dovoljno mineralnih sirovina i ako imovinskopravni odnosi budu uredni", rekao je.
Pročitajte i ovo
Mikić je rekao da studija o okolišu ne obuhvaća rijeku Koranu, na što je Blažinović odgovorio da u to "nije baš siguran". Reporter Dnevnika zatim je istaknuo da je Blažinović i sam malo prije rekao da nije pročitao studiju.
"Ako u studiji stvarno nema Korane, onda bih sa svog stajališta rekao da je to manjkavost i u tom ću kontekstu, naravno, kontaktirati kolege. Međutim, ja nisam ja nisam uvjeren da Korana nije ondje", rekao je Blažinović.
Više o problemima u Bariloviću, kao i o razgovoru s Jarnjević i Blažinovićem možete pogledati u videu na vrhu članka.
Svoju priču možete poslati i putem Facebook stranice ili putem web forme.
