Rječnik (Tomislav Miletic/PIXSELL)
Rječnik (Tomislav Miletic/PIXSELL)

U Deklaraciji o zajedničkom jeziku, nastaloj nakon niza regionalnih konferencija projekta "Jezici i nacionalizmi" i predstavljenoj u četvrtak u Sarajevu stoji da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji koristi zajednički, standardni jezik policentričnoga tipa


"Riječ je o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi", stoji u Deklaraciji.

Tu činjenicu, drže potpisnici Deklaracije, "potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost", a "korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika".

U Deklaraciji stoji kako "inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih 'prevođenja' u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti".

Potpisnici Deklaracije smatraju da "činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama" te da svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika.

"Sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika; policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika, a činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi", stoji u Deklaraciji.

Dodaje se da između "standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama".

Potpisnici Deklaracije pozivaju, uz ostalo, na ukidanje "svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama, zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika i prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti".

Pozivaju i na izbjegavanje "nepotrebnih, besmislenih i skupih 'prevođenja'" te na "slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti".

Pozivajući na "jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima", potpisnici pozivaju na "slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe" te na "slobodu 'miješanja', uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika".

Potpisnici navode da su deklaraciju donijeli "suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji".

Deklaracija je dostupna na internetskoj stranici www.jezicinacionalizmi.com

Grabar-Kitarović: Deklaracija je sasvim marginalna stvar

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak u Splitu da je Deklaracija o zajedničkom jeziku sasvim marginalna stvar o kojoj uopće ne treba raspravljati.

Danas u Hrvatskoj ima toliko problema, "visi preko 40 tisuća radnih mjesta izravno i preko 100 tisuća ljudi koji su povezani s krizom koju Agrokor proživljava i u tom smislu im ovisi egzistencija", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović, od koje su novinari tražili komentar u vezi s Deklaracijom o zajedničkom jeziku.

"Ja mislim da je ta jedna deklaracija sasvim marginalna stvar o kojoj uopće ne treba raspravljati jer taj nekakav zajednički jezik bio je politički projekt koji je umro zajedno s bivšom Jugoslavijom i ona se više nikada neće ponoviti", rekla je predsjednica Republike.

Deklaracija o zajedničkom jeziku, nastala nakon regionalnih konferencija "Jezici i nacionalizmi", predstavljena je danas u Sarajevu. U njoj, među ostalim, stoji da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji "koristi zajednički, standardni jezik policentričnoga tipa" te da "četiri naziva za standardne varijante ne znači da su to i četiri različita jezika". "Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava", navodi se među ostalim u Deklaraciji. (HINA)