Ove je godine četveročlana obitelj prosječno mogla pokriti oko 75 posto minimalnih mjesečnih životnih troškova, dok će u ožujku iduće godine, dogodi li se povećanje hrane od oko 15 posto, moći snositi svega 71 posto troškova, istaknuo je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.
Pročitajte i ovo
Prema jednoj od definicija prihvaćenih u svijetu siromašno je ono kućanstvo koje na prehranu troši više od jedne trećine svojih prihoda, dakle, više od 33 posto.
Prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu izdvaja čak 39,1 posto, a u prvih sedam mjeseci ove godine i 39,35 posto.
Za usporedbu, prosječan udio hrane i bezalkoholnih pića u troškovima građana (proširene) Europske unije u 2004. godini bio 12,7 posto, a najniži u Irskoj, svega 5-6 posto.
Hrana je u svijetu poskupjela zbog klimatskih promjena,
globalizacijskih procesa i promjena energetske prirode, a kod nas još ima neiskorištenih poljoprivrednih površina i viška uskladištene pšenice, kazao je Sever i ustvrdio da "sve što se događa pokazuje da Vlada, ne samo da nema strategiju cjelovitog gospodarskog razvitka, već nema ni dugoročnu strategiju proizvodnje hrane, zbog čega ispaštaju građani".
Po podacima koje je prikupio NHS u Hrvatskoj je siromašno 30 posto građana, a da bi uspjeli pokriti osnovne životne troškove primanja kućanstava trebala bi biti veća za 36 posto.
U 2006. godini 65 posto zaposlenih (14, milijuna) primalo je plaću nižu od prosječne, a čak ni ta prosječna plaća nije bila dovoljna za pokrivanje životnih troškova, već samo za oko 70 posto.
S njima je u skupini siromašnih i oko 635 tisuća umirovljenika s primanjima ispod 2.000 kuna.
Građani se radi toga zadužuju - čak 48 posto kreditnih zaduženja otpada na preživljavanje, a 40 posto na kupnju stana, upozorio je Sever.
Zaduživanja građana u poslovnim bankama popela su se krajem lipnja na 104,5 milijardi kuna ili 69.000 kuna duga po zaposlenon.
