Nitko nije pripremljen da postane žrtva ili svjedok kaznenog djela i stoga je potpora od iznimne važnosti. Žrtva ili svjedok kaznenog djela može postati svatko od nas, a za to iskustvo nitko nije dostatno pripremljen pa je od izuzetne važnosti osigurati brzu, učinkovitu i besplatnu pomoć i podršku osobama u tim situacijama u kojima se često osjećaju usamljeno i bespomoćno.
Upravo s ciljem podizanja svijesti o pravima žrtava, njihovim potrebama i važnosti sustavne podrške osobama koje su preživjele kazneno djelo 22. veljače obilježava se Europski dan žrtava kaznenih djela.
Podrška je ključna
Žrtve nisu samo broj kao objekti kaznenog ili prekršajnog djela premda ih se u praksi najčešće tako tretira, a često se i dalje zaboravlja da bez svjedoka nema pravde. Žrtve svih kaznenih djela imaju pravo na besplatan, dostupan i povjerljiv pristup službama za podršku, kao i na prava zajamčena Zakonom o kaznenom postupku.
Strategija Europske unije za prava žrtava prepoznaje da je za najranjivije žrtve, primjerice žrtve rodno uvjetovanog nasilja, djecu žrtve, žrtve s invaliditetom ili žrtve zločina iz mržnje, izrazito teško prolaziti kroz kazneni postupak i suočiti se s posljedicama kaznenog djela. Žrtvama je stoga prijeko potrebno osigurati podršku kako ne bi došlo do ponovljene viktimizacije pa je važno izgraditi sustav tako da pomoć i savjete o pravima žrtvama kaznenih djela mogu pružiti i službe koje nisu policija, upozorava redovito i pučka pravobraniteljica u svojim izvješćima i istupima.
U ostvarivanju tih prava u Hrvatskoj pomaže Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela, koju čini 12 organizacija civilnoga društva u 18 hrvatskih županija, a od početka ove godine njezine su usluge dostupne i u Primorsko-goranskoj županiji.
Kako do prava?
Žrtve i svjedoci ne moraju biti pravnici, ali moraju imati pomoć. Žrtve često ne znaju ni koja prava imaju ili bi trebale imati i u kojim rokovima, primjerice, da imaju pravo na novčanu naknadu. Ili da se sudska zaštita koja im je izrečena u vidu mjera opreza, zaštitnih mjera ili sigurnosnih mjera ako su žrtve kaznenih djela s elementima nasilja i uznemiravanja u slučaju selidbe u drugu državu članicu EU-a može provoditi i u toj državi članici.
Mreža, koja djeluje osam godina, pruža besplatnu pomoć i podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela, kao i žrtvama prekršajnih djela nasilja u obitelji, a sve članice kontinuirano se educiraju s ciljem što kvalitetnijeg pružanja usluga žrtvama i svjedocima.
U okviru Mreže pružaju se emocionalna i praktična podrška, informacije o pravima, pravno i psihološko savjetovanje te pratnja institucijama, neovisno o tome je li kazneno djelo prijavljeno, kao i nakon završetka sudskog postupka. Informacije o dostupnim uslugama i kontaktima organizacija dostupne su na web stranici Mreže.
Viktimizacija i povjerenje
Iskustvo viktimizacije često ima emocionalne, psihološke, socijalne i pravne posljedice te da je žrtvama važno osigurati jasne informacije o pravima, kao i dostupnu, besplatnu i povjerljivu pomoć,
Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela upozorava na emocionalne, psihološke, socijalne i pravne posljedice viktimizacije te potrebu osiguravanja dostupne i povjerljive podrške žrtvama.
Iznimno je važno raditi na povjerenju u nadležne institucije jer žrtve nisu sklone prijavljivati nasilje zbog nepovjerenja u institucije.
Povjerljiv razgovor i razumijevanje
Sigurno mjesto za sve osobe koje su iskusile neku vrstu traumatičnog događaja, no ipak su smogle snage i hrabrosti zatražiti podršku, predstavlja i 24-satna besplatna i anonimna Nacionalna linija svih 365 dana u godini za žrtve nasilja s brojem 11 60 06.
Iza nje stoje stručnjaci i volonteri Udruge za podršku žrtvama i svjedocima koji pozivateljima pružaju potrebne informacije, povjerljiv razgovor, razumijevanje za situaciju u kojoj su se našli i uvjerenje da se ne moraju sami nositi s posljedicama koje bolni događaji mogu ostaviti.
Primjeri dobre prakse
Kada je riječ o primjerima dobre prakse iz kojih bi Hrvatska mogla učiti, ima ih nekoliko.
U Finskoj je država odlučila da će svakog sudski dokazanog počinitelja posebno kazniti manjom novčanom kaznom koja se "slijeva" u Fond za žrtve iz kojih se financiraju mreža organizacija - od Crvenog križa do Skloništa za žrtve obiteljskog nasilja.
U Švedskoj sud angažira psihologa udruge za podršku žrtvama, a u policiji se nalazi službenik za podršku. U Belgiji i Nizozemskoj koriste i terapeutske pse u sudskim postupcima.
