VELIKO PREDSTAVLJANJE: Vladinih 35 reformi za izlaz iz krize!

Ukupan učinak mjera Vlada procjenjuje na 0,6 posto BDP-a u 2014. odnosno 1,2 posto BDP-a u 2015. godini te 1,7 posto u 2016. godini.

Pročitajte i ovo Izrazio sućut VIDEO Milanović o stravičnom napadu: "Nemam riječi kojom bih opisao svoju tugu..." Predsjednički izbori Primorac se uključio u raspravu o vojsci: "Tu vijest si očito prespavao"

Deficit centralne države 2014. godine 17,4 milijardi kuna, a nakon provedenih mjera 15,4 milijardi kuna, odnosno 4,4 posto BDP-a (ušteda 2 milijarde kuna).

>> EKSKLUZIVNO: VLADA DIŽE STOPU PDV-a!

Projekcija deficita 2015. godine je 16,3 milijarde kuna, a nakon provedenih mjera 12,3 milijardi kuna, tj. 3,4 posto BDP-a (ušteda 4 milijardi kuna).

Zakoni za reformske mjere koji imaju efekt na proračun, moraju biti donijeti u paketu s donošenjem proračuna, ističe se u prezentaciji.

U niže priloženoj tablici možete vidjeti popis reformskih mjera, a originalnu prezentaciju možete pogledati i OVDJE.

Ministar financija Slavko LInić na konferenciji je izvijestio kako Vlada ostaje na dosadašnjim politikama, posebno kad se radi o potporama prema gospodarstvu. 'Nadamo se da ćemo završiti s recesijom i da će u 2014. biti stvarni rast', rekao je Linić.

'Novi problem Vlade je da Hrvatska nije spremna ušla u EU. U godini krize koju trpi i EU tu su dodatni izdaci i za članske uloge', kaže LInić.

'Nisam sretan jer nisam uspio nametnuti porez na nekretnine' Slavko Linić Izvijestio je kako će sljedeće godine biti 2 milijarde kuna planirana ušteda ili prihodi, a 4 milijarde 2016. godine jer nema troškova reforme. Ponavlja kako se mijenja međustopa PDV-a od 10 posto na 13, što je oko 600 milijuna kuna više prihoda. U nju su, podjećamo, ulazili šećer, ulje, dječja hrana... Linić napominje kako najvišu stopu PDV-a neće mijenjati, a razmišlja se o izmjeni najniže stope od 5 posto, i to na više.

Linić je pritom istaknuo da se još razmišlja da se iz povećanja međustope PDV-a isključe usluge pružanja smještaja u turizmu te 'prebace' na najnižu stopu PDV-a, koja bi se u tom slučaju podigla s 5 na 8 posto, a kako bi se ojačala konkurentnost hrvatskog turizma, jer se te usluge u okruženju oporezuju stopama između 8 i 12 posto.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže kako je važno da sve što Vlada radi bude transparentno. 'Radimo na tome da deficit svake godine bude sve manji i manji i da on bude ispod 3 posto', kaže Grčić.

Ministrica Milanka Opačić rekla je iznijela detalje smjernica kazavši kako će jedan dio osoblja bit će preseljen u outsourcing, npr. usluge čišćenja, kuhanja, pranja...

Opačić napominje i kako je potreban racionalniji sustav bolnica, da se zna u kojoj se bolnici točno radi, npr, vrhunska operacija srca. Kontrola bolovanja mora biti puno veća.

U mjere je uključeno i objedinjavanje socijalnih naknada koje su bile raspoređene po četiri ministarstva. Prvi put na jednom će mjestu biti jedinstveni imovinski cenzus i znat ćemo koliko točno socijalnih slučajeva imamo.

Svi bi rado da ostane po starom, ali tako ne može Milanka Opačić Najavljeno je osnivanje jedinstvenog novčanog centra putem koje će biti kontrola socijalnih novčanih davanja.

Mjere dotiču i škole s malim brojem učenika. Tu će se pokušati organizirati da učenici ili učenik koji je sam u školi, pohađa školu u prvom većem mjestu jer, između ostalog, tu dolazi i do bolje integracije djece.

Kad je govorio o trošarinama koje su među najvišima u Europi, ministar Linić kazao je kako tu Vlada neće imati milosti.

Grčić je dao i konkretan primjer na kojem će mjere dati rezultate: 'Andro Vlahušić imao je potporu države za Dubrovnik, kao grad od posebne državne skrbi, a radi se o jednom od najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj. Tu se može uštedjeti novac'.

Mnogi zaposleni idu u outsourcing

Grčić je govorio i o 'outsourcingu', tj. izdvajanju jednog dijela ljudi trenutno zaposlenih u javnom sektoru u privatni sektor. Pritom je spomenuo da je samo u obrazovnom sustavu oko osam tisuća ljudi zaposleno na poslovima čišćenja. On smatra da bi njihovo izdvajanje u privatni sektor bila izvrsna prilika za privatne tvrtke da se razvijaju i jačaju. Ušteda bi tu za državu bila 300 milijuna kuna godišnje.

'Ovaj proces neće biti nimalo lak. Očekuje nas ozbiljan i težak posao, ali moramo znati što imamo sada i što nas čeka', zaključuje Grčić. Grčić je pritom istaknuo da primjerice samo u sustavu obrazovanja usluge čišćenja obavlja oko 8.500 radnika, a računovodstvom se bavi 8 do 10 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru.

Tu su i očekivani učinci umirovljenja oko 12.000 zaposlenika u državnim i javnim službama koji su stekli uvjete za mirovinu, s tim da bi se dio tih ljudi zamijenio mlađima. Svima njima mijenjat će se i način obračuna plaća, kako bi se što više mnogobrojnih dodataka na plaće uklopilo u redovne plaće te se ujednačile plaće po istim platnim razredima u različitim tijelima uprave.

Ukidaju se povlastice za kupnju prve nekretnine

Linić je najavio i izmjene zakona o prometu nekretninama, kojima bi se porezna stopa smanjila s 5 na 4 posto, ali i ukinula povlastica za kupnju prve nekretnine. Pojačanim nadzorom pak u sektoru nekretnina krenulo bi se u suzbijanje crnog tržišta, posebice kod iznajmljivanja nekretnina.

Najavljeno je i ukidanje ili smanjenje nekih parafiskalnih nameta, što bi, kako je kazao, prihode u proračunu umanjilo za 50 do 70 milijuna kuna, ali bi povećalo konkurentnost gospodarstva. Planirane su i više trošarine na dizelska i benzinska goriva, kao i na duhan i duhanske proizvode, no o kolikom povećanju bi se radilo te koliki bi fiskalni učinak te mjere bio danas nije rečeno.

Reforma mirovinskog sustava bi, uz ostalo, trebala donijeti 10 posto manje mirovine ostvarene po posebnim propisima (one više od 5.000 kuna), iz čega bi bili isključeni 100-postotni invalidi Domovinskog rata te djeca poginulih branitelja, kao i odluku da se indeksacija odnosi samo na najniže, odnosno radničke mirovine.

Dodatni se proračunski prihodi očekuju i od legalizacije bespravno sagrađenih objekata - u 2014. oko 150 do 200 milijuna kuna, u idućih pet godina ukupno oko 1,2 milijarde kuna.

Uštede u zdravstvu 600 milijuna kuna

U sektoru zdravstva se pak samo od smanjenja izdataka za lijekove na recept očekuju oko 600 milijuna kuna ušteda, a troškovi bi trebali biti i manji nakon što se donese masterplan bolnica, koji bi npr. utvrdio koje će se medicinske usluge pružati u kojoj bolnici, a omogućio bi i smanjenje broja pratećeg osoblja, koji je u nekim, posebno županijskim bolnicama veći i od broja doktora, kazala je Opačić.

Pet regija

Planiranom reorganizacijom državnih institucija, ustanova i ureda pak središnjice tih tijela 'grupirale' bi se u pet regija, dok bi ostali postojeći uredi postali njihove ispostave.

Zakonske promjene potrebne za provedbu tih mjera donijet će se zajedno s prijedlogom proračuna za 2014. godinu početkom studenog Grčić je pojasnio da je planirana podjela na regije Slavonije, Dalmacije, Istre s Primorjem i Ličko-senjskom županijom, sjeverne Hrvatske (Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Križevačko-koprivnička županija) te centralnu Hrvatsku, u koju bi ušli grad Zagreb te Zagrebačka, Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Bjelovarsko-bilogorska županija. No, o tome tek treba biti provedena javna rasprava.

Na predstavljanju mjera ponovljena je i namjera Vlade da se proračunski prihodi idućih godina povećaju privatizacijom, poput započetih postupaka prodaje HPB-a i Croatia osiguranja, od kojih se prihod očekuje do kraja ove ili početkom iduće godine, ali i već najavljivanom privatizacijom 11 turističkih društava.

Vlada ne odustaje niti od monetizacije autocesta od čega se, kaže Grčić, osim 22,5 milijarde kuna jednokratne uplate naknade, očekuje i 750 milijuna do milijardu kuna ušteda na kamatama u idućim godinama.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook