Galerija
Crikvenički hotel pun, a odmor u Hrvatskoj može početi. Ovdje im vladina ideja o skraćenom radnom vremenu ne treba. Goran Fabris Iz hotela Jadran poziva ih da daju slobodan petak onima koji rade tjedno u trgovini i industriji, a da turističke radnike puste da ljeti rade koliko god mogu, i onda im to vrate zimi.
No, nije svima tako. Država bi poslodavcima u problemima osigurala plaćanje petka radnicima. Ministar Josip Aladrović tvrdi da će država radniku nadoknađivati određeni broj sati, no nije definirao koliko, već je dao okvir od deset do pedeset posto radnih sati koje on neće raditi.
„Ostvareni radni sati u ovoj godini neće biti dovoljni za preživljavanje i prezimljavanje svih zaposlenika bez pomoći države“, jasno je poručio predsjednik Hrvatske udruge hotelijera Veljko Ostojić.
Turizam će biti prvi, no tu je prijevoz, ali i cijeli niz industrija. Aladrović ublažava i kaže kako se radi o okvirnim procjenama od dvjesta do tristo tisuća radnika.
Uzeli novac i naknade, pa otpuštali
Ministar je upoznat s problemom da su neki uzeli novac za radnike, a restorane i hotele i dalje drže zatvorenima i kaže, takvo ponašanje neće se tolerirati. „Shvaćamo da je teško i ako sezona ne bude mogla funkcionirati očekujemo da se bore za turiste. Znači i za povlačenje novca, ali ako će varati moguće je da neke nećemo više financirati“, poručuje ministar.
Ideja skraćenog radnog vremena u Glasu poduzetnika za neke je i nepravedna. Tako Hrvoje Bujas objašnjava da, ako poslodavci koronom nisu bili zahvaćeni baš u lipnju i ako su tvrtka s manje od deset zaposlenika, imaju pad i u problemu su.
Hrvatska ovisi o turizmu, a taj pad osjeti se i u trgovini. Nadu Zver zovu kraljicom dječjih cipelica, brine o sedamsto radnika i mjeru pozdravlja. Kaže da je njihov cilj očuvati radna mjesta i da bi radnici po tom pitanju trebali biti spokojni.
Poštovali bi se ugovori o radu i sva kolektivna prava radnika. „Radnik koji je doma plaćat će se prema prosjeku sati zadnja tri mjeseca i neće ništa izgubiti“, dodaje Zver.
Banka neće kredit dati
Poslodavcima velik problem predstavljaju i banke koje na kapaljku odobravaju kredite. Bankari imaju svoju logiku. Oprezne su banke i inače, ali sada su još i opreznije. Trenutačno samo trećina tvrtki može dobiti kredit od banaka, a trendovi nisu dobri.
„Udio loših kredita u kreditiranju blago počinje rasti, ali nisu crvene lampice. Treba biti oprezan“, zaključio je Christoph Schoefboeck iz Erste Banke.
I tako, unatoč tomu što je sada trebala biti financijska berba, počinje suša.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
Visoka inflacijaBroj žrtava u Ukrajini raste, ali ministar se odao: "Rusija je na rubu..."
-
HLADNOKRVNA LIKVIDACIJANovi detalji brutalnog ubojstva: Osumnjičeni dugo razgovarao sa susjedom, a policiji je predao dvije stvari
-
KAKVI PRIZORIObitelj ponijela ručak na plažu, a kad su izašli iz mora, doživjeli su noćnu moru
