Pune ko brod, ali novac ne dijele tek tako: Posljedice koronakrize već se vide jer banke mnogima smanjuju kreditnu sposobnost

 Kredit u doba korone – dizati ili ne dizati? "U ovo doba ne bih. Mislim da je to preriskantna situacija s obzirom na nestabilnost tržišta prije svega, osloniti se sam na sebe'', kaže Matija.

Pročitajte i ovo Prvi koraci Jedna europska država bori se sa sve više zaraženih, na sastanku će biti odlučeno o obaveznom nošenju maski: ''Zaštita je nužna'' JN.1 Dobro proučite! Ovih osam simptoma povezuje se s novom varijantom koronavirusa

"Ne, jer je jako neizvjesno uopće dobiti posao, a kamoli otplatiti taj kredit. Ne bih to radila'', rekla je Ruth.

Građani su digli gard i zbog velike neizvjesnosti neće tako lako u kredite. A niti će im banke kredite tako lako odobriti. Vlada oprez, a iz kreditne sposobnosti isključuju se dodatna primanja kao što su bonusi, prihodi od najma, kao i određeni dodaci na plaću, poput naknade za prijevoz.

Ista plaća, drugačiji iznos kredita

"Više ne možete s istom plaćom dobiti isti iznos kredita kao prije. Više ne možete jednu nekretninu založiti i reći da je dovoljna, nego njezina vrijednost mora biti veća. Više nije dovoljan poslodavac koji je iz sektora turizma, ugostiteljstva prometa i tako dalje'', objašnjava financijski savjetnik Vjeko Peretić.

A Hrvati žive na kredit. Mjesečno se zaduže za 400 milijuna kuna. No, iako vlada velika neizvjesnost, Peretić kaže da su ''uvjeti, kamate i ostali uvjeti i dalje najpovoljniji ikad u hrvatskoj povijesti, ali malo je možda teže doći do realizacije kredita''.

Kako bi banke bile likvidne, a novac što lakše tekao prema građanima i poduzećima, korake je poduzela i Hrvatska narodna banka. Sredinom travnja prema bankama je plasirano 1,32 milijarde kuna.

''Banke trenutno raspolažu viškom likvidnosti, slobodnim raspoloživim sredstvima, između 35 i 40 milijardi se kreće taj iznos. Tako da su banke još likvidnije nego što su bile prije krize'', kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.

Banke prate razvoj situacije

Poslovnim bankama poslali smo upite hoće li još dodatno postrožiti uvjete na jesen, kada se budu znali pravi efekti krize. Odgovaraju kako pomno prate razvoj situacije, baš kao i njihova krovna udruga.

''Banke u Hrvatskoj visoko su kapitalizirane, što jamči otpornost i sposobnost hrvatskih banaka da s jedne strane pruže sigurnost depozitima klijenata, a s druge osiguraju kreditnu podršku perspektivnim projektima hrvatskih poduzeća, iako uvjeti bankarskog poslovanja nisu standardni kada se ne provode postupci prisilne naplate, a pojačano se odobravaju moratoriji na otplate kreditnih obveza'', stoji u priopćenju Hrvatske udruge banaka.

Upravo ti moratoriji i odgode plaćanja odredit će politike banaka na jesen, jer koliko novca bude išlo prema njima, toliko će i oni pustiti prema građanima.