Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Povodom 21. 'rođendana kune', odnosno obljetnice njezina uvođenja kao nacionalne valute, istražili smo što stručnjaci misle o tome koliko ćemo je uopće još koristiti.


Hrvatska kuna 1994. godine je zamijenila privremeni novac, zapravo novčani bon, hrvatski dinar koji je bio uveden 1990. godine i kojim se Hrvatska definitivno u novčarskome pogledu odcijepila od već bivše federativne Jugoslavije.

30. svibnja 1994. godine uvedena je hrvatska kuna.

Vezani članci Rast kredita kućanstvima (Foto: Dnevnik.hr) - 5 Kreditni bum u Hrvatskoj: Sve više stambenih, potrošačkih, ali i nenamjenskih kredita Ivan Vilibor Sinčić (Foto: Pixell) "Plenković uvodi euro da postane predsjednik Europske komisije"

Za razliku od dinara, koji će ostati zapamćen i po 30 i više postotnim smanjivanjima vrijednosti na mjesec te stabilizacijskom programu ujesen 1993. godine, nakon kojega je učvršćen i s dobrim temeljima dočekao pravi novac, kuna se iskazala kao jedna od najstabilnijih valuta u Europi.

Kriteriji za uvođenje EURA

Sada je Hrvatska već dvije godine dio Europske unije, i obvezna je jednoga dana uvesti euro kao službenu valutu plaćanja. No, prije toga valja ispuniti kriterije.

U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kažu kako nema ciljanog datuma uvođenja eura, kao ni kod većine zemalja članica Europske unije koje su izvan eurozone. 'Kada je riječ o najranijem mogućem terminu za uvođenje eura, možemo reći da je potrebno prethodno zadovoljiti propisane kriterije u pogledu inflacije, kamatnih stopa, fiskalnog deficita i javnog duga te stabilnosti tečaja. Nakon toga, zemlja ulazi u tečajni mehanizam EU, gdje mora provesti najmanje dvije godine', rekla nam je Dejana Rebernik iz HNB-a.

OPREZ! Pojavile se krivotvorene novčanice - Kako ih prepoznati

S obzirom na to da je dinamiku kretanja naznačenih pokazatelja, a time i ispunjavanja spomenutih kriterija vrlo teško predvidjeti s velikom sigurnošću, tako i predviđanja termina za uvođenje eura valja uzeti s rezervom. 'A prema našima, u srednjem roku, odnosno u idućih pet godina, uslijed gore navedenog, teško je očekivati da bi mogli ući u EMU', otkriva nam Rebernik.

Inače, EMU je kratica za ekonomsku i monetarnu uniju, to jest politiku za ostvarivanje konvergencije gospodarstava svih zemalja članica EU u tri faze. Odluka o stvaranju EMU-a donesena je na sastanku Europskog vijeća u nizozemskom gradu Maastrichtu u prosincu 1991. godine, pa se kriteriji stoga često nazivaju 'kriterijima iz Maastrichta'.

Ekonomska i monetarna unija zapravo znači koordinaciju ekonomske politike među zemljama članicama, koordinaciju fiskalne politike, osobito s obzirom na ograničavanje javnog duga i proračunskog manjka,neovisnu monetarnu politiku koju vodi Europska središnja banka (ECB), te uvođenje zajedničke valute u europodručju.

'2020. najoptimističnija varijanta'

Profesor političke ekonomije dr.sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti smatra kako su najveće zapreke u uvođenju eura prije svega proceduralne. 'Puno je važnije stvarno stanje u gospodarstvu i političke odluke', kaže Brkić.

'Svi kriteriji koje neka zemlja mora ispuniti su smo tehnička strana stvari, ali Hrvatska prije svega mora biti spremna donijeti političku odluku. Dakle, odlučiti da želi do određenog razdoblja ući u sustav deviznih tečajeva EU, koji vas treba disciplinirati da ste sposobni ispunjavati kriterije, primjerice da fiksirate tečaj', kaže Brkić i dodaje da je iluzorno očekivati ulazak Hrvatske u eurozonu do 2020. godine, 'premda je uvijek moguće da se možda može napraviti "nemoguće"'.

'2020. godinu ipak i dalje vidim kao najoptimističniju varijantu', zaključuje.

Na pitanje hoće li nadolazeći parlamentarni izbori utjecati na političke odluke koje prethode onim tehničkim, Brkić smatra kako će predizbornih obećanja zasigurno biti, ali i su birači oni koji odlučuju čiji program žele. 'Nažalost je tako da u izbornoj godini sve dobiva svoje dodatne ukrase kojima se nastoji prikupiti što više političkih bodova, u nadi da će se oni kasnije uspjeti nekako ispuniti', zaključuje Brkić.

Kako ispunjavanju kriterija za uvođenje eura prethodi pretpostavka o stabilnom gospodarstvu, za krizom pogođene Hrvate možda se i 2020. godina, bez obzira na valutu kojom plaćamo račune, čini predaleko.


 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook