Savezne države koje iz izbornog ciklusa u ciklus mijenjaju stranačku preferenciju tj. u kojima obje stranke imaju jednaku šansu osvojiti ukupan broj elektora, nazivaju se swing državama.
Američki izborni sustav poprilično je kompliciran, a važno je znati da iako više od 240 milijuna Amerikanaca ima pravo glasa na predsjedničkim izborima, zapravo će ih relativno malen broj odlučiti pobjednika.
Presudne će biti upravo te swing države.
U SAD-u se predsjednik bira neizravno, putem izbornog kolegija. Svaka savezna država zasebno glasa za svoje predstavnike u tom tijelu koje će potom formalno izabrati predsjednika. Izborni kolegij ima 538 članova. Savezne su države u izbornom kolegiju zastupljene razmjerno broju stanovnika. Kalifornija kao najmnogoljudnija američka država ima najviše izbornika ili elektora (55), a slijede je Teksas (38) te New York i Florida (po 29).
Na drugom kraju spektra, slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora. Predsjednikom postaje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, apsolutnu većinu od 538.
Uz dvije iznimke, u saveznim državama vlada načelo "pobjednik uzima sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, neovisno kojom razlikom, osvaja sve njezine elektore. Iznimke su Nebraska i Maine, koji elektore dijele razmjerno broju osvojenih glasova.
U SAD-u postoje tzv plave, crvene, ali i swing države.
Savezne države koje već nekoliko uzastopnih izbornih ciklusa glasaju za Demokratsku stranku najčešće se zovu plavim državama. Kalifornija, New York, Washington, Oregon i Massatchussets samo su neke od primjera.
Republikanske države, odnosno one koje glasaju za Republikance nazivaju se crvenima. To su, između ostaloga, Mississippi, Alabama, Idaho, Wyoming, Kansas i Oklahoma.
I dolazimo do swing država, odnosno onih neodlučnih. Upravo su se po tim državama zadnjih dana razletili Donald Trump i Kamala Harris kako bi pokušali pridobiti neodlučne glasače.
Swing države su svakako Michigan, Wisconsin i Pennsylvanija.
Za ovu zadnju državu kažu da će ove godine odlučiti izbore.
Trump je 2016. pobijedio u sve tri države plavog zida, no Biden je vratio kontrolu nad njima 2020. godine. Republikanac računa da će vratiti jednu od tri države i osvojiti druge 'swing' države iz takozvanog 'sunčevog pojasa', Arizonu, Nevadu i Sjevernu Karolinu, što će mu biti dovoljno za povratak u Bijelu kuću.
Ishod izbora u najneizvjesnijim saveznim državama moglo bi odlučiti samo nekoliko tisuća glasova.
The Guardian je nedavno nabrojao Ovih sedam država odlučit će pobjednika američkih predsjedničkih izbora.
Arizona
Arizona je prije četiri godine glasala za Bidena s malom razlikom od 0,3 postotna boda, što je bilo prvi put od 1996. da je svojih 11 izbornika dala demokratskom kandidatu. Ankete pokazuju da Donald Trump ima tijesnu prednost nad Harrisom u predsjedničkoj utrci.
Georgia
Biden je u toj državi pobijedio 2020. godine s 0,2 posto razlike, što je bila najmanja razlika u bilo kojoj državi. Trump je upravo zbog ove države pobijesnio i državnom tajniku uputio poziv u kojem ga je tražio da "pronađe 11.780 glasova" i inzistirao da je pobijedio u državi.
Trump je prošle godine optužen zajedno s još 18 osoba za uplitanje u izbore. Još uvijek se suočava s osam točaka optužnice, ali slučaj je na čekanju do prosinca. Trump tijesno vodi u Georgiji, ali Harris tamo uživa veliku podršku afroameričkih birača
Michigan
Oba kandidata u anketama stoje podjednako, iako kampanja Kamale Harris ovdje znatno nadmašuje Trumpa. Izlaznost će biti ključna! Trump je ovdje pobijedio za samo 10.704 glasa 2016., a zatim je četiri godine kasnije tijesno izgubio od Bidena. Visoko na popisu demografskih ciljeva su crni birači u najvećem gradu Michigana, Detroitu, čiji je nizak odaziv 2016. bio čimbenik poraza Hillary Clinton. Harris također cilja na bijele žene iz predgrađa, od kojih su mnoge prethodno podržavale Trumpa, ali su se ohladile prema njemu zbog prava na pobačaj, njegovih stalnih lažnih tvrdnji o izbornoj prijevari i njegovih kaznenih presuda.
Neupitna demokratska podrška Izraelu ondje bi mogla biti problem. I republikanski i demokratski kandidati ove su godine više puta posjećivali državu, naglašavajući da Michigan vide kao ključ pobjede.
Nevada
Iako je Nevada na svakim predsjedničkim izborima od 2008. bila na strani demokrata, kandidati koji su u njoj pobijedili izborili su pobjedu s malom razlikom. Oko 40% birača ne identificira se ni s demokratima ni s republikancima, a iako sve veći broj latinoameričkih glasača – koji sada čine 20% biračkog tijela – tradicionalno podupire demokrate, popularnost stranke opada.
Državu, koja ima samo šest elektorskih glasova, notorno je teško precizno ispitati – velikim dijelom zato što su veliki gradovi, Reno i Las Vegas, dom stanovništvu koje se tu ne zadržava dugo i uglavnom rade u ugostiteljstvu, odnosno u turizmu.
Sjeverna Karolina
Trump mora osvojiti Sjevernu Karolinu ako želi imati šansu pri povratku u Bijelu Kuću. Država naginje Republikancima, a do sada je glasala samo dva puta za demokratskog predsjednika u posljednje vrijeme (Jimmy Carter 1976. i Barack Obama 2008.). Trump ga je osvojio 2020. za samo 75.000 glasova.
Ipak, Harris je uspjela ovu utrku izjednačiti, pokazuju ankete.
Pennsylvania
Država koja ima 19 elektora najveća je nagrada nekom kandidatu. Sve do 2016. je uredno glasala za demokrate, ali ju je tada osvojio Trump. Biden ju je četiri godine poslije vratio među "plave države", ali s minimalnom razlikom, iako je imao prednost "domaćeg terena" pošto je odrastao u Scrantonu, a i supruga mu je iz Pennsylvanije.
Obje strane Pennsylvaniju smatraju ključnom za pobjedu. Harris bi moglo koristiti to što ondje ima veliku popularnost među ženama, a i pravo na pobačaj, pitanje koje obično ide u korist demokratima, visoko je po važnosti biračima u Pennsylvaniji, koji ga svrstavaju na treće mjesto po važnosti iza gospodarstva i imigracije. Mnogi kažu da bi se sve moglo svesti upravo na ovu državu.
Wisconsin
Država na srednjem zapadu u regiji Velikih jezera poznata po proizvodnji mlijeka, proizvodnji i zdravstvenoj skrbi, Wisconsin se smatra dijelom "plavog zida" - država u kojima su demokrati dosljedno pobjeđivali 1990-ih i ranih 2000-ih.
Sindikati su povijesno pomogli u povećanju odaziva birača za demokrate, ali niz antiradničkih zakona donesenih pod državnom vladom pod kontrolom republikanaca 2011. zadao im je udarac. Ruralna područja sve su se više okrenula republikanskim kandidatima, ostavljajući gradove poput Milwaukeeja – rasno najraznolikijeg Wisconsina – i liberalnu utvrdu Madison kao bastione Demokratske stranke.
Uz ekonomiju kao glavno pitanje, sve se svodi na izlaznost, a republikanci se usredotočuju na ruralne birače i mlade muškarce, koji se sve više okreću konzervativnoj politici.
Demokrati se, pak, nadaju da će blizina utrke – u kojoj je već glasovalo pola milijuna ljudi – mobilizirati volontere.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
