Hrvati u krizi biraju sigurnost ispred rizika. Ulaganje u dionice ili fondove koje može donjeti veću zaradu više nije 'in'. Sada se novac sve više ostavlja u bankama na oplođivanju. Bankari za štednju u kuni plaćaju godišnje od 2 i pol do 4,4 posto. U eurima od 1,2 do 4 posto a u dolarima od 1,3 do 3,3 posto. Ipak, Hrvati daleko najviše vjeruju euru.
Pročitajte i ovo
'Hrvatski financijski sustav je visoko euriziran gdje je četiri petine štednje vezano uz devize, a od toga više od 90 posto štednje odnosi se na euro', rekao je Dario Gabrić, direktor komunikacija Erste banke. Štednja je u zadnjih godinu dana narasla za više od 10 posto. Hrvati u bankama trenutno čuvaju oko 122 milijarde kuna, a većina od toga su devize.
Šantić: Štednja u eurima i kunama najlogičniji su izbor
Unatoč nesigurnostima u Eurozoni i dužničkim krizama hrvatski građani i dalje smatraju da im euro nudi najsigurniju vrijednost. A kune ih za depozit bira tek jedna petina. Iako u švicarskom franku štedi svega nekoliko postotaka građana zadnje jačanje te valute pokazalo je da su oni koji su štedjeli u toj valuti dobro zaradili. Jačanje valute onima koji u njoj imaju kredit noćna je mora. S druge strane oni koji u njoj štede jedva ga čekaju jer im je tečajna razlika dodatna zarada. Bankari kažu da je struktura depozita u kojoj prevladavaju euri najbolja preporuka u kojoj valuti da štede.
'Banke, uglavnom sa kamatnim stopama, potiču štednju građana u eurima i kunama tako da se te dvije valute onda nameću kao najlogičniji izbor', rekao je Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke. Banke ipak građanima plaćaju nešto niže kamate za štednju od onih koje one naplaćuju njima kada im daju kredite.
-
na graničnom prijelazuOtkriveni novi detalji o mladiću koji je probio rampu i poginuo: Netom prije kobne nesreće bježao je po Hrvatskoj
-
U PodraviniFOTO Težak sudar: Dvije osobe prevezene u bolnicu, promet blokiran
-
Helikopteri u akcijiDrama uslijed žestoke oluje - tankeri se sudarili i tonu: Nafta se izlila, spašavaju ljude iz mora
