Apel stanovnika Krka: Je li ikoga briga za ekološku bombu na Kvarneru?

Predstavnici Grada Krka i šest krčkih općina uputili su Ministarstvu zaštite okoliša i energetike zahtjev za hitnu sanaciju industrijskog postrojenja bivše Dine Petrokemije u Omišlju.

Pročitajte i ovo Pomorski zakonik Pet godina muke: Odšteta obitelji mlade Austrijanke koju je gliser pregazio pred Malinskom Strogo zaštićeno zakonom Ukrajinka zgrozila: Na Jadranu učinili ono što se žestoko kažnjava, a ona se hvalila fotkama na društvenim mrežama

U dopisu koje su u utorak dostavili medijima, od ministarstva traže da u što kraćem roku, a najkasnije do 24. ožujka, donese odluku o sanaciji industrijskog postrojenja bivše Dine Petrokemije, kako bi, sukladno važećim zakonskim propisima, započeo postupak sanacije.

Zahtjev je upućen ministarstvu i ministru Slavenu Dobroviću temeljem zaključka Koordinacije koju čine predstavnici Grada Krka te općina Omišalj, Malinska – Dubašnica, Dobrinj, Punat, Vrbnik i Baška.

Podsjećaju da je Dina Petrokemija brisana iz sudskog registra 1. rujna 2016., čime je prestala odgovornost iste za sve posljedice neodgovornog postupanja na pripadajućem postrojenju, a da se na toj lokaciji i dalje nalaze velike količine opasnog otpada - preostalih kemikalija i opasnih tvari koje mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, kao i sam okoliš.

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, ako onečišćivač nije obavio sanaciju lokacije onečišćene otpadom, sanaciju provodi Republika Hrvatska odnosno Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na temelju odluke o sanaciji koju donosi ministar u skladu u planom, napominje se u priopćenju i podsjeća da je Državno odvjetništvo još 2015. pozvalo nadležno ministarstvo na žurno izvršenje.

Kad su u rujnu 2016. predstavnici krčke lokalne samouprave upozorili na problem čuvanja i zbrinjavanja preostalih kemikalija u Dini Petrokemiji, iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode tad je priopćeno da je potrebno osigurati stručni nadzor pogona bivše tvornice Dine Petrokemije i spriječiti neovlaštene ulaske, kao i da su za osiguravanje tih uvjeta i zbrinjavanje kemikalija odgovorni vlasnici imovine "Dine" i njezini vjerovnici. Također su izvijestili da je dio kemikalija već zbrinut te da se aktivno traži rješenje kako bi se uklonile i preostale, a poručili su i da uskladištene tvari u "Dini" nisu opasne za ljude i okoliš.

Stečaj Dine Petrokemije otvoren je u srpnju 2015., nekoliko godina nakon što je prestala proizvodnja, a završen je u kolovozu 2016., nakon što su vjerovnici odbili predujmiti pet milijuna kuna za nastavak i troškove stečaja. U pogonima je ostala veća količina kemikalija, a u kutinsku Petrokemiju prevezene su četiri tone klora. Imovina "Dine" procijenjena je na 463,8 milijuna kuna, gotovo sve nekretnine, pogoni i oprema opterećeni su hipotekama, a najveći razlučni vjerovnici su Hypo Klagenfurt, Hypo Zagreb, HBOR, Republika Hrvatska i HEP. (Hina)