Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na dan kad je vojno-redarstvenom akcijom 'Oluja' oslobođen preostali okupirani teritorij RH, područje Knina, Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.


Prije 15 godina, 4. kolovoza 1995. godine, u pet sati ujutro počela je vojno-redarstvena akcija Oluja. U samo 84 sata hrvatske su snage oslobodile najveći dio okupiranog hrvatskog teritorija. Oslobađanje Knina nakon pet godina srpske okupacije, izazvalo je oduševljenje i olakšanje diljem Hrvatske.

Vezani članci Generalna proba proslave 23. obljetnice Oluje (Foto: Dnevnik.hr) - 3 Plenković: ''Poslali smo brojne poruke Srbiji u kojima želimo suradnju i mir, no želimo i istinu'' Slika nije dostupna Knin: Proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti

Slike, koje se izmjenjuju na računalu, uspomene na vojnu pobjedu, umirovljeni bojnik HV-a, Davor Jelić ne može izbrisati iz sjećanja. Pauci, njegova 4. gardijska brigada, među prvima su bili u, tada, središtu Srpske krajine. 'Bili smo spremni reći: Ma neka nas, kad uđemo u Knin, neka poginemo. To je želja za osvajanjem svoje domovine, to je sveto', kaže Jelić. Nazdravljalo se i plakalo od sreće. Bio je to, povijesni ulazak, prisjeća se Jelić koji se svog ratnog puta teško može posramiti.

Nekad simbol srpske pobune, Knin je danas simbol pobjede i oslobađanja. Srpska pobuna počela je na ljeto 1990. blokiranjem prometnica tzv. balvan revolucijom. Blokada prometnica prerasla je u napade na gradove i sela, te ubijanje i protjerivanja nesrba. Lokalnim Srbima u tome je pomagala i JNA.

>> Kosor: Ponos i hrabrost branitelja nikada neće biti zaboravljeni

Hrvatske su snage u svega 84 sata napale iz više pravaca. Oslobođeno je više od 10.500 četvornih kilometara okupiranog područja. Čak 630 kilometara bila je duga linija bojišta. A uz nju oko 200 tisuća hrvatskih vojnika.

Kao prvi čovjek iz Tuđmanovog osiguranja, Mate Laušić bio je uz hrvatski stijeg na kninskoj tvrđavi. Ali jedan trenutak bio je nezaboravan. 'Ministar Šušak je rekao predsjedniku: Jesam vam obećao kavu u Drnišu? Nijedan objekt nije radio, ne znam otkud, ali brzo se stvorila ta kava, i stojećki smo je popili!', ispričao je Laušić. I sutra će se u Kninu ispijati, uz prijatelje i suborce. Ali ta neće biti slatka, kao ona nakon Oluje.

Davor Jović dva je puta teško ranjen, ne u Oluji, već na dubrovačkom ratištu. Izvlačili su ga pod kišom granata. 'Dao sam najviše što sam mogao dati, koliko sam znao, volio bih da sam dao i više', kaže Jović. Za 54-godišnjeg Vrgorčanina, kažu da je neustrašiv ratnik. On to kaže za svoje suborce i sve poginule branitelje. Jedan je od kandidata za novo predsjedničko odličje: Junaka Domovinskog rata.

A onih o kojima se i ne zna je mnogo, priča i general-pukovnik, Marijan Mareković, ratni zapovjednik legendarnih Tigrova. 'Pravo vrijeme ponosa i slave, ljudi u Republici Hrvatskoj i hrvatski vojnici su bili najponosniji na svijetu', rekao je Mareković. Vijest o ulasku u Knin, čuo je od tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana. Spajanje s V. korpusom Armije BiH i stisak ruke sa zapovjednikom, Atifom Dudakovićem bio je još jedan pečat dobro obavljenog zadatka. 'Meni je to jedna od najdražih fotografija koje imam', rekao je Mareković.

Vojna akcija jedino rješenje

Vojnoj akciji koja je tada bila jedino rješenje, prethodilo je pet godina srpske okupacije i propalih političkih pregovora. Slom srpskih snaga u Krajini Rahim Ademi s generalom Gotovinom, dugo je planirao. 'To je moja originalna ideja, nije ideja ni glavnog stožera, ni MORH-a, ni Amerikanaca', rekao je Ademi.

Svojih se poteza, ne srami. Iako su mu 15 godina poslije, u haškoj potrazi za topničkim dnevnicima pretresali stan. 'Teže mi je sada nakon rata, nego prije njega', kaže Ademi.

>> Josipović: Oluja nije zločin već oslobodilačka akcija

Zaposjednuti hrvatski teritorij, čije je okupiranje trajalo od kolovoza 1990. do siječnja 1991., pobunjeni Srbi su proglasili Republikom Srpskom Krajinom. Rješenje ratnih sukoba pokušalo se pronaći u mirovnim snagama međunarodne zajednice. Snage UN-a (UNPROFOR-a) u Hrvatsku su došle nakon primirja potpisanog 2. siječnja 1992. godine u Sarajevu. Intenzivni politički pregovori s predstavnicima pobunjenih Srba kojima se tražilo da se Krajina uključi u pravni sustav RH su propali i vojna opcija se nametala kao jedino moguće rješenje. Oslobađanje petine državnog teritorija, tj. nešto manje od 10.500 četvornih metara, utjecalo je i na završetak rata u Bosni i Hercegovini, kao i na reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.