RADIOAKTIVNI OTPAD NA TRGOVSKOJ GORI Mještani htjeli da načelnik potpiše peticiju 'protiv'

Okrugli stol pod nazivom "Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori" u utorak je u Dvoru okupio stotinjak građana kojima su stručnjaci i znanstvenici te predstavnici eko-udruga i lokalne zajednice iznijeli svoja stajališta za i protiv zbrinjavanja radioaktivnog otpada na tom području.

Pročitajte i ovo Čuvaj, pazi, ne bacaj! Gotovo 300 volontera u osam velikih akcija čišćenja prikupilo više od 260 vreća i sedam tona smeća Policija pokrenula postupak Lovac iz BiH teško ozlijeđen nakon što ga je drugi upucao - Obojica sudjelovali u krivolovu na teritoriju RH

Mještani općine Dvor protive se da odlagalište radioaktivnog otpada bude na Trgovskoj gori te su poručili da to nije pitanje struke, nego politike.

Stručnjacima koji tvrde da je to odlagalište potpuno sigurno, odgovorili su da ako je to tako, neka zbrinu radioaktivni otpad u Zagrebu.

Tijekom burne rasprave članovi Stožera za zaštitu i obranu od nuklearnog otpada prozvali su načelnika općine Dvor Nikolu Arbutinu da nije potpisao peticiju protiv zbrinjavanja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori te da ima skrivene motive jer je i svog sina upisao u osnovnu školu u Zagreb. Pozvali su ga da potpiše peticiju pred svima na okruglom stolu, ali on to nije učinio.

Arbutina je podsjetio da je općinsko vijeće reklo da se protivi ideji odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori te da će omogućiti građanima da dobiju sve informacije. "Nakon toga, kada država, odnosno državne institucije uključe općinu Dvor u proces odlučivanja, to će biti dobra podloga da građani mogu adekvatno donijeti odluku. Kako građani kažu, općina Dvor će te stavove zastupati", poručio je Arbutina.

Član Stožera za zaštitu i obranu od nuklearnog otpada Ivan Nekvapil istaknuo je kako je peticiju koja je pokrenuta prije mjesec i pol dana protiv zbrinjavanja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori dosad potpisalo 3000 ljudi iz Dvora te 2800 iz Petrinje i okolnih mjesta.

Karlovac: Više od 15.000 kilograma opasne kemikalije bačeno u prirodu

Rekao je da će potpise prikupljati sve dok ih ne razuvjere da odlaganje tog otpada nije opasno.

Predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić istaknuo je da se generalno protive gradnji nuklearnih elektrana i zbog problema zbinjavanja otpada iz tih elektrana. "Ako lokalna zajednica ne prihvaća tu lokaciju, onda se na toj lokaciji odlagalište ne smije graditi", rekao je Ivčić.

"U općini Dvor građani moraju imati pravo odlučiti koja je njihova razvojna strategija i vizija. Ako se građani izjasne protiv odlagališta otpada ta odluka se mora poštivati i u tom slučaju Zelena akcija će im pružiti potporu", poručio je Ivčić.

Profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva Zdenko Šimić rekao je da o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori trebaju odlučiti ljudi "u čije dvorište se to hoće staviti". Misli i da o tome treba više i otvorenije razgovarati te ljude upoznati da, kako je rekao, "strah od radioaktivnosti i od nuklearnog ima svoju povijest vezanu za nuklerane bombe i nuklearne nesreće. "Međutim, ovo nema s tim nikakve veze u smislu bilo kakve dimenzije potencijalne opasnosti", rekao je.

Umirovljeni stručnjak za zaštitu okoliša Damir Subašić kazao je da taj objekt sigurno neće utjecati na život i zdravlje ljudi i okoliš te da misli da je to odlična prilika za općinu da dobije jedan razvojni projekt.

Od iduće godine 45 posto elektroničkog otpada morat ćemo reciklirati

Željko Grahek s Instituta Ruđer Bošković stajališta je da bi ljudi od izgradnje odlagališta mogli imati ekonomske koristi i da neće biti štetno niti za zdravlje niti za okoliš.

"Ako se izgradi skladište, jer se u ovom trenutku govori o skladištu, onako kako bi trebalo po međunarodnim normama i dobrim iskustvima, onda je cijeli objekt toliko siguran da zapravo utjecaja ne smije biti", izjavio je docent na zagrebačkom Rudarsko-naftno-geološkom fakultetu Želimir Vejnović.

Dr. Milan Orlić iz beogradskog instituta Vinča istaknuo je da će o tome imati stajalište tek kada se iznesu svi bitni podaci za gradnju tog nuklearnog objekta, kao primjerice hidrološki, demografski, seizmološki i drugi podaci. Rekao je da pritom treba voditi računa i da je druga država - BiH, vrlo blizu.

Okrugli stol organizirao je Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva u suradnji s Fondom za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook