Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja Udruga za zaštitu prava osoba s duševnim smetnjama 'Sjaj' i Centar za mirovine studije priredile su na Trgu bana Jellačića skup nazvan 'Ludi pride 2007' s namjerom skretanja pozornisti na prava osoba s duševnim smetnjama.


Sudionici su nosili transparente te prolaznicima dijelili promotivne letke kojima su željeli upozoriti na neravnopravan položaj duševnih bolesnika i potrebu njihove integracije u društvo.

Vezani članci Mentalno zdravlje i koronavirus - 6 Kako se građani nose s krizom? "Kad kažem da neću nositi masku, kad sam agresivan i bezobrazan, to nije znak hrabrosti" Slika nije dostupna Milijun ljudi na gay prideu

'Te su osobe često u sustavu državne skrbi lišene osnovnih ljudskih prava i prepuštene društvenoj margini, a stav građana prema njima je stigmatizirajući i neprihvaćajući', istaknuo je Kristijan Grđan iz Centra za mirovine studije.

Skup 'Ludi pride 2007.' temelji se na praksi iz drugih zemalja gdje se razvio pokret civilnog društva koji se zalaže na društvenu integraciju osoba s duševnim poremećajima.

Sudionici su se okupili ispred Psihijatrijske bolnice Vrapče nakon čega su došli na središnji zagrebački trg čime su željeli pokazati kako se osobe s duševnim smetnjama iz bolnice mogu i vratiti te da im je mjestu u društvu, a ne izvan njega.

Tribina: U Hrvatskoj ne postoji organizirani sustav liječenja duševnih bolesnika

Učestalost duševnih bolesti u Hrvatskoj je u porastu no još uvijek ne postoji organizirani sustav liječenja i skrbi kako bi se skratilo bolničko liječenje, omogućili drugi oblici skrbi o tim osobama i tako zaštitile od stigmatizacije i diskriminacije, ocijenili su članovi Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju na tribini povodom današnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo lani je
bilo oko 45 tisuća hospitalizacija zbog duševnih bolesti. Prema broju hospitalizacija te su bolesti na sedmom mjestu no po dužini dana provedenih u bolnici psihijatrijski su bolesnici na prvom mjestu u zdravstvenom sustavu, istaknula je dr. Maja Silobrčić-Radić.

Najčešće psihijatrijske bolesti su alkolholizam i shizofrenija te PTSP, zbog kojeg je lani, primjerice, broj hospitalizacija porastao za čak 60 posto.

Doc. Slađana Štrkalj Ivezić ističe kako svakodnevna praksa bolničkih psihijatara pokazuje da je mentalno zdravlje ugroženo te kako postojeći sustav treba mijenjati.

Psihijatri se suočavaju s povećanim brojem pacijenata koji traže pomoć zbog anksioznih poremećaja i depresije, sa sve većim brojem hospitalizacija te dugim listama čekanja na dnevnu bolnicu i prvi psihijatrijski pregled.

U svijetu postoji model organizacije službe za mentalno
zdravlje poznat kao psihijatrija u zajednici, kojemu Hrvatska treba težiti. 

To je sustav bolničkih i vanbolničkih službi koji će svakom
bolesniku pristupati individualno, a uključuje suradnju medicinske i socijalne službe, službe za zapošljavanje, udruga volontera i korisnika usluga, rečeno je na tribini.

'Liječenju se mora pristupiti multidisciplinarno. U Hrvatskoj ne postoji organizirani sustav liječenja duševnih bolesnika, bolničko liječenje traje predugo, a kad bolesnik izađe iz bolnice nema se kome obratiti', kaže doc. Štrkalj Ivezić.

Psihijatri drže kako je potrebno veće uključivanje države te donošenje Nacionalne politike mentalnog zdravlja, reforma postojećeg sustava prema modelu psihijatrije u zajednici te donošenje programa borbe protiv stigmatizacije duševnih bolesnika.