HNS-ov model samo je jedan od mnogih koji se pojavljuju u javnosti posljednjih dana - od premijerova božićnog modela, pa SDP-ova, Mostova.


Političke stranke upregnule su svu kreativnu energiju kako bi našle način kako vratiti Inu. Od ekonomskih analitičara i domaćih investitora doznali smo što donose modeli koji su dosad izašli u javnost.

Vezani članci Dio Zagreba bez grijanja i tople vode, pukla cijev vrelovoda na Horvaćanskoj cesti - 5 VIDEO Pukla cijev s toplom vodom, građani bijesni u hladnim stanovima: "Vani je je**nih 6 stupnjeva, a mi nemamo grijanje" Ruševine u Petrinji Problemi na Baniji: HEP za DNEVNIK.hr objasnio zašto stanovnicima nakon potresa dolaze visoki računi - ili uopće ne dolaze

Jedna kompanija, a šest modela kako je vratiti pod državni kaput. Za ekonomskog analitičara Josipa Budimira zapravo se sve svodi na samo dva modela. ''Suštinski imate dva modela. Ili ćete prodati jedan dio imovine da bi kupili drugi ili ćete se zadužiti da biste kupili tu imovinu'', objasnio je Budimir.

I modeli koji uključuju osnivanje posebne tvrtke za otkup dionica znače zaduživanje, ističe Budimir. Samo se ne bi zadužila država, nego ta posebno osnovana tvrtka.

''Sigurno da država ne bi smjela jamčiti za te obveze. Morala bi biti strogo odvojena od toga i onda bi taj pothvat mogao proći da ne povećava javni dug. Znači isto se događa. Iz države odlazi novac, ide u Mađarsku. Koliko god vi to platili milijardu eura, milijardu i pol iz države iz gospodarskih iz zemlje će iz gospodarskih tokova otići taj novac pa je i jedna i druga varijanata ekonomski nepovoljna'', kaže Budimir.

Iz kuta domaćeg ulagača Davorina Štetnera nisu problem modeli otkupa nego ''možemo li mi zaraditi na toj transakciji, jer u privatnom biznisu ideš kupovati nešto da na tome zaradiš. Ina u zadnje tri godine ima 3,4 milijarde kuna gubitaka, znači mi kupujemo gubitaša. Ako je država sposobna tom tvrtkom i iz toga izvući profit onda sam za kupnju i da se nađe model. Novac nije problem, novaca ima uvijek.''

Šefica EBRD-a za Hrvatsku smatra da, u slučaju premijerova modela, prodaja 25 posto minus jedne dionice HEP-a ne bi nikako štetila poslovanju tvrtke.

''Rekla bih čak da ga samo može dodatno poboljšati jer je to prilika da se firmom transparentnije upravlja jer će se na burzi trebati dostavljati redovni financijski izvještaji isto tako odgovarati i na pitanja investitorima'', rekla je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku.

Od Vlade i političkih stranaka se zasad može čuti samo kako bi namaknuli novac, ali ne i na koji način bi postigli da iz tog posla i država i građani profitiraju.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju