Ova država već dvadeset godina troši više nego je planirano, no problem je što smo već sada probili sve planove što se tiče dozvoljenog minusa. Na današnji dan minus u državnoj blagajni iznosti 14.721.400.000 kuna. Naravno, još nije obračnuat PDV, ali otprilike to može biti minus od 12.000 kuna, a tek smo na sredini godine.
Ono što je važno znati jest da je plan za minus u ovoj godini 10.200.000.000 kuna. Sasvim je jasno, ako se ovakvim tempom nastavi da bi minus u državnoj blagajni mogao biti i 20 milijardi kuna, ako se ne dogodi čudo.
Ministar financija je nedavno krasno rekao – 'nećemo rezati plaće i mirovine, a sad idemo u naplatu svega što se nije naplaćivalo zadnjih godina' – privatizaciju i time vraćamo kredite i više se ne zadužujemo. Već ovaj tjedan će se donijeti odluke o privatizaciji Hrvatske poštanske banke, Croatia osiguranja – to je dvije milijarde kuna.
>> Davanje autocesta u koncesiju: Evo što bi dobio koncesionar, a što Hrvatska!
Poražavajući je podatak je da je Porezna uprava tijekom godine utvrdila porezni dug za 1,3 milijarde kuna za neke osobe, a samo su naplatili 13 milijuna kuna. Ono što će biti puno važnije su reforme, na reformi zdravstva, uprave i privatizacije gdje ćemo i sljedeće godine vidjeti neke stvari, ali jednostavno bi se trebalo rezati, ali ne pincetom, već motornom pilom.
Uvijek su kod slaganja proračuna velike želje ministara traže puno više. Plan je Vlade ili ministarstva financija da proračun za 2014. bude 126 milijardi kuna, a svi ministri već sada imaju želju 10 milijardi kuna više. Sasvim je jasno da tu neće biti prevelikog prostora kada se zna da ako se više zadužuješ da ćeš teže doći do kredita, bit će veće kamate i onda smo u zatvorenom krugu.
Želje ministara se vjerojatno neće moći nikako ispuniti, ne zato što to netko neće htjeti, nego zbog toga što iduće godine proračun samo za kamate treba dati 2 milijarde kuna više i 2 milijarde kuna za Europsku uniju. Ušli smo u EU, trebamo nešto dati da bismo nešto i dobili.
No, koji je još problem ove zemlje? To je problem koji će se dugoročno morati riješiti očito privatizacijom. Zadnje četiri godine su rasle kamate na kredite. Čak 12 milijardi kuna se iduće godine mora vratiti za kamate, što je otprilike minus koji ministar Linić planira, a to znači da ćemo mi, vjerojatno, još sedam godina samo vraćati kamate, a glavnicu još nećemo dirnuti ako se nešto dramatično ne promijeni.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
