Hrvatski proračunski deficit u 2016. je iznosio 2,757 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, što je najniže zabilježeni deficit otkako se mjeri od 2002. godine.


"Moram priznati da su i mene iznenadili ovakvi podaci", rekao je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, predstavljajući podatke o proračunskom deficitu prema kojima se Hrvatska našla među članicama Europske unije s najnižim udjelom deficita u BDP-u. 

Vezani članci Slika nije dostupna Nakon šest mjeseci rasta: Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenom pala za 3,6 posto Slika nije dostupna Čak trećina Hrvata si ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg, obrok s mesom, TV u boji...

Deficit 2015. godine je iznosio gotovo 11,35 milijardi kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a, što znači da je ukupno smanjenje deficita iznosilo 8,5 milijardi kuna. 

Krištof je rekao da je smanjenje deficita uzrokovano rastom u svim segmentima gospodarstva, a najviše dobrom turističkom sezonom

Drugu godinu zaredom zabilježen je i primarni suficit sektora opće države, ovaj put u iznosu od 2,5 posto BDP-a. 

Krištof je rekao i da su najznačajnija povećanja svih vrsta poreznih prihoda. Tako su prihodi od poreza na proizvodnju rasli 5,9 posto, tekući porezi na dohodak i bogatstvo 8,1 posto te kapitalnih poreza za 29,4 posto.

Dug opće države na godišnjoj razini je smanjen i iznosi gotovo 289,8 milijardi kuna, odnosno 84,2 posto BDP-a. U odnosu na 2015. godinu smanjen je za 505 milijuna kuna.

Ukupni prihodi porasli su za 8,2 posto (163,2 milijarde kuna), a rashodi za 2,3 posto (166 milijardi kuna) u odnosu na 2015. godinu.