Strašna slika uzbunila je mještane Zvjerinca kraj Knina. Netko je objesio obezglavljeno tijelo vučice na prometni znak naziva mjesta. Policija je nakon očevida pokrenula kriminalističko istraživanje, a lešinu će vjerojatno forenzički vještačiti Veterinarski fakultet kako bi se utvrdio uzrok smrti. Je li riječ o odmazdi stočara zbog napada vukova na blago, pokazat će istraga.
"Vuk naiđe na domaću životinju koja nije propisno čuvana i ona mu postane lagan plijen, on samo radi ono što ga je priroda stvorila i tu ga ne možemo kriviti, možemo samo kriviti sebe što smo ostavili njemu ponuđeno, kada bi stoka bila propisno čuvana, onda bi vuk potražio neki drugi plijen", smatra zoolog Josip Kusak s Veterinarskog fakulteta.
"Oštro osuđujemo ovakvo postupanje i tražimo još veću zaštitu vuka, ali uz nju i edukaciju koja bi pokazala zašto je vuk ugrožen i na koji način se problem može riješiti, na koji način čovjek može u tome pomoći", rekao je Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja.
Pročitajte i ovo
Premda pričinjavaju velike štete, vukovi su zaštićene životinje. Prema važećem zakonu, tko ubije vuka, bit će kažnjen od 930 do gotovo 4 tisuće eura. Novinar Dnevnika Nove TV Dino Goleš razgovara sa stručnjakinjom, zoologinjom Dijanom Benetom.
"Većinom ljudi smataraju da su vukovi opasne životinje, zvjeri iz nekih horror priča, ali zapravo vukovi, prema mom mišljenju, žele se maknuti od ljudi. Naravno, imaju neku svoju markaciju da su oni zločeste jedinke, ali oni zapravo samo žive svoj život. Nezgodno je što su predatori, što je njima sama biologija ih tjera da jedu druge životinje. Kao što je na primjer lav u Africi tako je vuk u Europi. Uloga top predatora je da bude manji broj jedinki, ali on zapravo kontrolira populaciju svog prirodnog pljena koji su biljoljedi. Jer ako nebi bilo predatora broj biljoljeda bi se povećao, a kako biljoljedi jedu biljke oni bi opustošili sve biljke cijelu okolinu i jedno bi išlo za drugim i taj ekosustav bi opadao", objasnila je Beneta.
Pročitajte i ovo
U Hrvatskoj živi jedna vrsta vuka, canus lupus.
"On je raspostranjen u Europi. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj nekoliko stotina jedinki procjenjuje se da je 200. Oni su strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj i Europi jer se smatra da im je ugrožena populacija", dodala je stručnjakinja.
Na pitanje novinara Goleša o tome zašto vukovi dolaze blizu naselja te kakve su njihove migracijske navike, Beneta je objasnila da divlje životinje ne poznaju granice. Oni migriraju između Slovenije, Hrvatske, Bosne i Italije.
"Nezgodno je to što širenjem naših naselja, koja su više točkasto raspoređeni jednostavno ulazimo u njihove teritorije, a oni su veliki od 140 do 140 tisuća kilometara, ovisno o broju jedinki u čoporu. Zahtjevaju neku veću površinu i ako nalete na neobičnu pojavu kao što je ljudska aktivnost oni se osjećaju ugroženi. Isto tako kako im pada broj populacije njihovog prirodnog plijena, tako su primorani se spuštati i napadati stada što je jako nezgodno", objasnila je Dijana Beneta.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
