Kako su zemlje u susjedstvu regulirale rad nedjeljom? "Kod nas vlade pokušavaju to napraviti tako da vuk bude sit, a ovce na broju. Rezultat su ovakvi zakoni"

U Italiji tako nema nacionalne regulative radnog vremena, a regionalna samouprava ima pravo sama to odrediti.

U Austriji je, pak, strogo regulirano da dućani mogu raditi najviše 72 sata tjedno, što u praksi znači neradnu nedjelju - uz neke iznimke.

A u Sloveniji nema regulative koja bi ograničavala radno vrijeme trgovina, ali je kroz kolektivne ugovore osigurano da radnici mogu raditi maksimalno 2 nedjelje mjesečno i 20 godišnje, uz dvostruko veću naknadu.

Pročitajte i ovo Stvari se pokrenule Završava li drama oko ravnatelja VSOA-e? Treba ga potvrditi saborski Odbor: "Radi se o jednom vrhunskom profesionalcu"

Reporter Dnevnika Nove TV Marko Biočina temu neradne nedjelje prati još otkad je ona prvi put neuspješno uvedena u Hrvatskoj, još prije 20 godina.

"Rekao bih da je otpočetka, dakle, otprije dvadeset godina u Hrvatskoj nejasno koji je zapravo glavni cilj te regulative. Dakle, ako je nama cilj zaštititi radnike u trgovini od toga da su de facto prisiljeni raditi petkom i svetkom i ako priznajemo da nismo sposobni to provesti strogom kontrolom provedbe zakona koje već imamo, onda je potpuna zabrana opravdana", rekao je Biočina.

"Ali onda moramo biti svjesni da će to doći na trošak niza drugih interesa, od turističkih prihoda, preko komoditeta potrošača, do toga da će nekima - posebno malim poduzetnicima biti ograničeno pravo na rad - koje je također temeljno pravo kao i pravo na odmor", navodi.

"No, kod nas vlade pokušavaju takav zakon napraviti na način da se nikome ne zamjere, da vuk bude sit, a ovce na broju. Rezultat su ovakvi zakoni po kojim je onda normalno da pekarnice i cvjećarnice ne rade, ali se kruh prodaje na benzinskoj, a cvijeće na kiosku", dodao je.

Optimalan model za Hrvatsku

Talijanski model je taj da se rad regulira regionalno. Bi li to možda bio optimalan model za Hrvatsku?

"Pa s obzirom na regionalne specifičnosti Hrvatske, prvenstveno zbog turizma, to bi svakako bilo logičnije. Uostalom, Vlada je nedavno kroz poreznu reformu rekla da želi povećavati samostalnost jedinica lokalne samouprave, ovo bi bilo na tom tragu, omogućilo bi određenu konkurenciju među njima", kazao je Biočina.

Pročitajte i ovo Stup zdravstvene njege Ravnatelj šokiran fotografijama pijanke u Općoj bolnici Zadar. Objasnio što će poduzeti

"No, možda bi i slovenski model bio zanimljiv. Tamo je rad nedjeljom definiran kroz kolektivni ugovor. Ni u Hrvatskoj danas nije situacija kao prije dvadeset godina, trgovcima je sve teže naći radnu snagu, neki su i sami uveli neradnu nedjelju. Utoliko, možda se kompromis mogao nači kroz kolektivno pregovaranje, to bi svakako lakše onda prošlo na Ustavnom sudu", smatra.

Neradna nedjelja je dva puta pala na Ustavnom sudu, o tome što se može očekivati ovaj put, Biočina kaže: "Pa zahtjevi za ocjenu ustavnosti su podneseni, za očekivati je odluku suda do kraja godine".

"Jedino što je sigurno jest, što je više iznimki od potpune zabrane rada, veća je vjerojatnost da će sud utvrditi da tu postoji diskriminacija i da je to protuustavno. Što je manje iznimki, to je više narušenih interesa, to je veći trošak i onda cijela regulativa u praksi postaje sve neprovedivija i stvara više nezadovoljstva, a doći do kompromisa je iznimno teško", zaključio.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.