Sva djeca posjeduju određene jake strane i neke koje su im slabije. No, ono što se ističe kod darovite djece iznimna je sposobnost učenja i usvajanja sadržaja, nešto što se značajno razlikuje od sposobnosti učenja njihovih vršnjaka, a već u predškolskoj dobi primijećeno je da djeca drugačije pristupaju određenim aktivnostima.
Predškolski odgoj i rano otkrivanje talentirane i visokomotivirane djece stoga su posebno bitni i izazovni jer pogrešno procjenjivanje djeteta kao darovitog, ističu stručnjaci, može biti jednako štetno kao i neprepoznavanje darovitosti. Također, samo prepoznavanje nije dovoljno jer i za darovitu djecu, baš kao i za sve ostale, vrijedi to da bez rada i truda nema ni uspjeha.
Pomak u Hrvatskoj postoji, ali...
"U ova krizna vremena izuzetno je važno ulagati u iznadprosječne pojedince, djecu, učenike, mlade – oni će u najkraćem vremenu pronaći najefikasnije odgovore", ističe za DNEVNIK.hr Dubravko Čop iz Udruge za darovitost DAR, koja se već deset godina bavi temom darovitosti kod djece, učenika i mladih, od teorijskih osnova do konkretnih savjeta, primjera i radionica.
No, u Hrvatskoj sustav potpore ostvarivanju prava darovite djece u području odgoja i obrazovanja još uvijek nije na razini kakvu ona zaslužuju, premda postoje određeni pomaci.
U školskoj godini 2024./2025. prema podacima e-Matice u osnovnoj i srednjoj školi evidentirano je ukupno 413 učenika, od toga polaznika osnovne škole 281 i 132 u srednjoškolskim ustanovama. U istoj školskoj godini akceleriralo je ukupno 330 učenika. Naime, riječ je o ranijem polasku u školu i/ili preskakanju razreda.
Čop odmah upozorava da je brojka od 400-tinjak učenika alarmantna jer, prema gruboj procjeni udruga koje rade s darovitom djecom, a koriste je i stručnjaci koji se bave tom tematikom, u Hrvatskoj ima između 7500 i 10.000 darovite djece, učenika i mladih.
"Velik je problem i što polovica škola u Hrvatskoj nema psihologa. Kada je prije deset godina Udruga DAR počela promatrati to područje, 80 posto škola nije imalo psihologa, tako da ne mogu na egzaktan način putem psiholoških instrumenata detektirati iznadprosječne učenike", upozorava Čop.
Napominje i što je specifično: "Problematika darovite djece, učenika, mladih s poteškoćom twice-exceptional (2E), koje sustav u Hrvatskoj uglavnom prepoznaje kao poteškoću iako je pojam u znanstvenim krugovima u svijetu prepoznat u 80-tim godinama prošlog stoljeća. U Hrvatskoj su, nažalost, rijetki stručnjaci i škole educirani po tom pitanju, tako da većina takve djece završi s rješenjem o poteškoći. Svjetski poznati primjeri su Elon Musk i Greta Thunberg."
Pojam twice exceptional (2E, dvostruko iznimni, dvostruko posebni ili dvostruko izuzetni) označava djecu koja su darovita i istovremeno imaju razvojne poteškoće ili poteškoće učenja poput ADHD-a, autizma, disleksije, diskalkulije, dispraksije, poremećaja senzornog procesiranja...
"Najveći teret je na leđima roditelja"
Iako postoji pomak, naime, u posljednje dvije do tri godine resorno je ministarstvo aktivnije - sufinanciranje projekata, smjernice, završen Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, Čop upozorava da je praksa i dalje neujednačena i ovisi velikim dijelom o entuzijazmu pojedinaca u školama, roditelja i udruga.
"S darovitom djecom, učenicima, mladima rade vrtići i škole koje imaju psihologe, timove za darovite te entuzijaste u svojim redovima, udruge, a najveći teret je na leđima roditelja, iako tako ne bi trebalo biti zato što je to općedruštvena dobrobit", naglašava Čop.
"U školama rad obično vode učitelji/nastavnici u suradnji s timom za darovite, no sastav i funkcioniranje tog tima varira, a sada to novi Pravilnik pokušava standardizirati. Smjernice Ministarstva daju okvir, ali se praksa razlikuje. Izvan škole s darovitima rade udruge, privatni programi, Centri izvrsnosti i dodatna nastava. Često su to entuzijastični stručnjaci ili roditelji koji pokreću ponude", dodaje.
Od pomoći bi trebao biti novi Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, na koji se čekalo više od 30 godina. "To je podzakonski akt koji na neki način obavezuje škole da pokrenu formiranje timova za darovite, a zatim i sve druge aktivnosti vezane uz uočavanje, praćenje, podržavanje darovitih i darovitih s poteškoćom. Kao udruga se zalažemo za suradnju škola, stručnjaka i roditelja u smjeru dobrobiti djece, učenika, mladih. Samo međusobnom konstruktivnom suradnjom možemo doći do najboljih rješenja", napominje Čop.
Iz resornog ministarstva za DNEVNIK.hr ističu da je poštivanje prava darovitih i zalaganje za kvalitetno i inkluzivno obrazovanje darovite djece i učenika jedan od najvećih izazova u današnjemu društvu i odgojno-obrazovnom sustavu: "Svjesni činjenice da darovita djeca i učenici obogaćuju i unaprjeđuju društvenu zajednicu sadašnjom i budućom značajnom znanstvenom nadogradnjom i probojem, tehničkim inovacijama, umjetničkim kreacijama, sportskim postignućima te aktivnim društvenim djelovanjem i u konačnici su svojevrsni pokretač gospodarskog napretka, dužni smo im osigurati svu potrebnu odgojno-obrazovnu podršku i uvjete za napredovanje."
Obrazovanje kao investicija
Ističu i da je obrazovanje društvena i gospodarska investicija te su, kažu, svjesni potrebe izrade cjelovitog zakonodavnog okvira za identifikaciju i rad s darovitima, sustavne identifikacije darovitih na svim razinama obrazovnog sustava; razvoja različitih oblika odgojno-obrazovne podrške darovitima (stručne i programske), kao i potrebu inicijalnog i trajnog stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u području darovitosti.
Ministarstvo dodaje i da su aktivnosti kroz koje se financijski podržava odgojno-obrazovni rad s darovitom djecom i učenicima kontinuirani proces kojim se od školske godine 2022./2023. provodi Poziv za sufinanciranje projekata i programa rada s darovitim učenicima u osnovnim i srednjim školama. Prethodne školske godine, 2024./2025., financirana su 234 projekta osnovnih i srednjih škola, a iznos dodijeljenih sredstava je 654.649 eura. Poziv za sufinanciranje projekata za ovu školsku godinu završen je 30. rujna.
Također, Ministarstvo sufinancira ili u potpunosti financira sudjelovanje učenika na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima (olimpijadama, festivalima, smotrama i slično) na temelju zahtjeva koje dostave fakulteti, škole ili strukovne organizacije. Tijekom 2024. godine sufinancirano je više odlazaka darovitih učenika na natjecanja u ukupnom iznosu 112.489 eura, a s 350 eura te posebnim priznanjima u prošloj su školskoj godini nagrađena 34 maturanata.
Financirana je, dodaju, i nabavka mjernih (dijagnostičkih) instrumenata 789 osnovnih i srednjih škola koje su iskazale interes u ukupnom iznosu od 2.204.788 eura u svrhu psihološke/socijalno pedagoške/edukacijsko-rehabilitacijske procjene funkcionalnih sposobnosti i/ili darovitosti učenika osnovnih i srednjih škola. Financirano je i 65 projekata udruga u ukupnom iznosu od 980.813 eura.
No, Čop kao temeljni problem ističe upravo povezivanje provođenja Pravilnika sa stavkom proračuna Ministarstva. Trebamo kontinuiran i stabilan izvor prihoda, ne projektno financiranje, za jačanje ovog područja kako bi svi uključeni čimbenici (škole, stručnjaci, udruge), mogli i dugoročnije planirati i sustavno rješavati sadašnju situaciju sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Primjeri dobre prakse
Kao primjere dobre prakse iz svijeta Čop navodi Mađarsku i Ujedinjene Arapske Emirate: Mađarska jako dobro vodi brigu o svojim darovitima proglasivši Zakon o darovitima, za koji su glasale sve stranke u mađarskom parlamentu, postoji jedinstven fond za darovite pri njihovu ministarstvu obrazovanja... Osim Mađarske, tu je i primjer Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su formirali World Giftednes Centar (web WGC) i na globalnom nivou promiču vrijednost ulaganja u darovite učenike, svjesni da je ulaganje u darovite strateško pitanje.
"Hrvatska je na putu promjena: vidljivi su institucionalni koraci (pravilnik, sufinanciranje, smjernice), ali ključ je u provedbi – financijama, osposobljavanju učitelja te ujednačenoj regionalnoj dostupnosti", upozorava Čop i naglašava: "Primjeri iz svijeta pokazuju da kombinacija državne strategije, lokalnih centara izvrsnosti i kontinuirane edukacije učitelja daje najbolje rezultate."
-
PotragaObjavljena fotografija ubojice: Traže ga u dvije države, policija upozorila građane
-
susret u VatikanuFOTO Premijer Plenković s obitelji kod pape Lava: "Bilo bi nam iznimno drago da posjeti Hrvatsku"
-
"Sestri se bore za život"FOTO Svjedoci brutalnog ubojstva trudne žene u šoku: "Scene su bile neopisive, neopisive, ne može vam to opisati čovjek!"
