Prvo mraz ove zime, a sada i visoke temperature i sunce dokrajčili su proizvođače mandarina u Neretvi. Ogorčeni su jer, kažu, propalo im je i do 70 posto ovogodišnjeg uroda.


Teška srca Neven Mataga obilazi svoje mandarine. ''Plodovi koji su na njoj, ne mogu dalje rasti. Ovo je plod koji je ostao kakav je. Vidite list kakav je. Da to nije list ni blizu kakav je bio list mandarine. Sve ovo su neke posljedice koje se do sada u Neretvi nisu događale'', kaže Neven.

Vezani članci Slika nije dostupna Urode mandarina obranili - atomskom energijom! Slika nije dostupna Počela berba mandarina, gužve pred otkupnim centrima

Mandarine je dotukao mraz ove zime, a dokrajčile su ih visoke temperature i jako sunce ovog ljeta. ''Što se tiče ove godine prinosa mislim da u Neretvi ako bude 20-30 posto, bit će dobro'', dodaje Neven. A i oborine bi, kažu, sada mogle biti kobne.

''Kad dođe naglo velika količina vode onda dolazi do pucanja. Tako da će štete biti i kada dođu oborine. Dosta plodova će ispucati, a pogotovo na ovom području gdje ljudi ne mogu navodnjavati mandarine'', rekao je Ivo Batinović, iz poljoprivredne savjetodavne službe Ploče.

Jedan dio doline navodnjava se iz male Neretve. No projekt dovoda slatke vode nikada nije riješen do kraja za cijelu dolinu.

''Nisu baš svi u tom pojasu tako da oni poljoprivrednici koji su bliže moru, a i čak koji su najdalje, u Metkoviću, imaju problem sa solju. Tako da dugoročno treba riješiti taj problem'', kaže Niko Kapović, poljoprivrednik.

More prodire u Neretvu, čime se ona zaslanjuje. Kao rješenje za taj problem zaslanjivanja, govorilo se o brani koja bi bila kod Komina, no ništa se godinama, kažu, po tom pitanju nije pomaklo s mrtve točke.

''Ako ćemo mi ostati u ovim uvjetima proizvoditi bez da riješimo navodnjavanje, mislim da ćemo mi vrlo brzo postati i Sahara'', kazao je Batinović.

Nekada je Neretva bila poznata kao mala Kalifornija. A to bi, doista, mogla i biti.

Očekuje se urod od nekakvih 35.000 tona, a potrebe Hrvatske su oko 15.000 tona, dakle ova razlika će se opet morati izvoziti. Ove zime je proglašena i elementarna nepogoda. Šteta je popisana, ali proizvođačima se još uvijek nitko nije obratio s nekom povratnom informacijom. Gotovo da to ni ne očekuju više. Kada se u obzir uzme zaljevanje, gnjojidba, prehrana, zaštita, troškovi im po hektru budu oko 20.000 kuna.

Uz 30 posto uroda teško da će biti i na nuli. Kažu, razvili bi i sustave zaštite ali je puno tu neriješenih pitanja u Neretvi što se tiče zemljišta za takve dugoročne investicije. Žale se i na smanjene kvote koja se tiče mjera poticanja poljoprivrednika nakon ruskog embarga. Naime, kažu ministarstvo je od 2.000 tona voća za koje isplaćuje novac, taj poticaj veliku većinu namijenio proizvođačima jabuka, a njima tek 15 %.

Apeliraju na ministarstvo poljoprivrede i ministra Tolušića da obrate pozornost i na to što se dogadja u dolini Neretve.