Jasna Omejec (Foto: dnevnik.hr)
Jasna Omejec (Foto: dnevnik.hr)

Razgovori su počeli u ponedjeljak kada su članovi Odbora obavili razgovore s 24 od ukupno 46 kandidata.


Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav nastavio je razgovore s kandidatima, od kojih će Sabor izabrati deset sudaca Ustavnog suda.

Danas je pred članovima odbora, među ostalim, Jasna Omejec, aktualna predsjednica Ustavnog suda.

'Što se tiče načelno pitanja reizbora sudaca u Ustavni sud RH ja bih rekla, i to ističem u svojim radovima, da treba razlikovati dvije vrste demokracije. U kosolidiranim demokracijama, u demokracijama sa stabiliziranim ustavnim sudstvom, u demokracijama koje imaju kostitucionaliziran pravni poredak naravno da može biti pravilo bez izuzetka da ustavni sudac može imati jedan mandat i da poslije toga napušta tu poziciju i prepušta drugome da nastavi tamo gdje je prethodnik stao. Međutim literatura pokazuje, a i praksa pokazuje da u nekonsolidiranim demokracijama, a to je nažalost Hrvatska, gdje nemamo stabilizirano ustavno sudstvo, gdje nemamo čak ni konstitucionalizirani pravni poredak, gdje naši pravinici nažalost ne poimaju Ustav još uvijek kao normativni akt, njime se ne služe u svakodnevnom radu - u takvom nekonsolidiranom demokratskom uređenju mislim da je iluzorno smatrati da postoji toliko puno konstitucionalista koji bi mogli sjesti u Ustavni sud odmah i nastaviti tamo gdje je prethodni saziv stao', rekla je na početku Omejec i nastavila:

'Ja moram reći ovdje da, malo mi je neugodno, ali moram to reći, da ja nisam samu sebe kandidirala za ovaj treći mandat, niti bih se ikada sama kandidirala za treći mandat, mene je kandidirao Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, čujem da su me kandidirali još neki, Ekonomski, ja se zahvaljujem, čujem da me kandidirala i jedna udruga, ja se i njoj zahvaljujem. Prema tome ja bih rekla ovako, struka je rekla što misli o trećem mandatu Jasne Omejec, sada ostaje da to kaže politika uvažavajući naravno i činjenicu da Ustav ne priječi treći mandat kao što to ne priječi ni ustavni zakon. I posljednje možda bih trebala reći jer sam to pročitala u novinama, da postoji načelna politička suglasnost ili odluka ili razgovori o načelima, o principima da ne treba nikome dopustiti treći mandat. Znate, dobro ste rekli gospodine predsjedniče, ne postoji priča o načelu ako jedna jedina osoba na planeti zemlji u ovom trenutku ta koja može potpasti pod načelo. Načelo, ono načelno zapravo onda postaje personalno. I u toliko sam ja u vrlo neugodnoj i vrlo nespretnoj situaciji, ali ja doista vjerujem u vašu racionalnu i objaktivnu prosudbu', zaključila je.

Omejec je pred zastupnicima priznala sve svoje propuste, a najveći je dugo čekanje na odluke. Također, pravdala se zbog čekanja u slučaju Glavaš.

'Nema opravdanja to je neprihvatljivo i neodgovorno.To je moja greška, ali odluka je dobra', rekla je.

O pobačaju

Omejec je odgovorila i na pitanje je li prihvatljivo da se o nekom predmetu odlučuje 20 godina.

'Prihvatljivo nije, objektivno prihvatljivo, i ja mislim da nijedan razuman čovjek ne može reći da je to prihvatljivo. Posebno u demokratskom društvu. Međutim ja bih konkretizirala situaciju. Dakle ne bih goorila generalno. Rekla bih da nije riječ o pojavi na Ustavnom sudu, riječ je o jednom predmetu. Jednom jedinom predmetu koji doista traje, dakle rješavanje tog predmeta 25 godina. Da apsurd bude veći, riječ je o zakonu koji nije zakon RH nego je zakon iz 1978. godine, dakle socijalistički zakon o zdravstvenim mjerama o osiguravanju prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece', rekla je Omejec.

'Kad sam dolazila na sud pitala sam nažalost pokojnog bivšeg predsjednika suda Crnića zašto to nije riješeno. Sjećam se njegovog odgovora, on je rekao 'vidjet ćete zašto'. Sada, bit ću slobodna dati procjenu jer sam svjedok toga događanja, što se s tim zakonom događalo. Moja procjena osobna i evaluacija koja ne mora biti točna, ona je subjektivna. Drugi sastav po redu nije imao kapacitet rješavati to pitanje i sada u ovoj nekoj vremenskoj retrospektivi mislim da je dobro da nije rješavao. Što se tiče ovog saziva, duboko vjerujem da je negdje od 2011. godine sazrelo vrijeme da se počnemo baviti tim predmetom i vjerujem da je ovaj sastav Ustavnog suda imao kapacitet, bio osposobljen da donese odluku o tom predmetu, posebno nakon 2010., 2011. kada je Europski sud za ljudska prava konačno postavio okvir za rješavanje tog predmeta', objasnila je i nastavila.

'Nažalost, ja to shvaćam kao osobni neuspjeh, ja nisam uspjela uvjeriti sjednicu suda da uđemo u raspravu o tom predmetu iako je, moram pohvaliti suca izvjestitelja, sudac izvjestitelj pripremio materijal. Dakle, taj predmet je obrađen, ali nažalost, to kažem i ponavljam, mene muči taj predmet, nisam imala dovoljno snage da ga stavim na sjednicu suda. Takva je situacija. Dakle, ne radi se o pojavi na Ustavnom sudu. Radi se o jednom slučaju, ali slučaju koji mene definitivno muči. Nažalost i ovaj saziv neće ga riješiti', rekla je.

Pred Odborom i Leko, Mlakar i Antičević Marinović

Na pitanja Odbora za ustav danas je odgovarao i Josip Leko. Manje od 9 minuta odgovarao je na ukupno 4 pitanja koja su mu postavljena.

'Dugo sam razmišljao da li da apliciram, da li da podnesem molbu za ustavnog suca, na kraju sam se odlučio i jedan od razloga jeste da sam kroz zastupničku dužnost uočio da je vrlo važno nastaviti izgradnju hrvatskog društva i države na Ustavu koji predviđa podjelu vlasti, suradnju i međusobnu kontrolu. To je za mene izazovna situacija. Mislim da je uloga Ustavnog suda da u realnom vremenu čuva načela Ustava', rekao je, među ostalim, Leko. 

Davorin Mlakar također je odgovorio na 4 pitanja što je trajalo 12 minuta. Rekao je kako vjeruje da višegodišnje iskustvo u različit granama vlasti može biti od koristi.

Pred saborskim odborom je bila i Ingrid Antičević Marinović koja je rekla da živi ustavne vrijednosti.

'Smatram da bih to mogla dobro raditi, ali ne samo zbog ovog što ste vi nabrojali, nego prije svega zbog vrijednosti koje prije svega živim', poručila je.

Pale teške riječi

Razgovori su počeli u ponedjeljak kada su članovi Odbora obavili razgovore s 24 od ukupno 46 kandidata s liste koju je Odbor utvrdio prošli tjedan nakon zaključenja javnog poziva.

Obzirom da su životopisi kandidata objavljeni javno na saborskim stranicama, kandidati se nisu morali predstavljati nego su tijekom 15-stak minuta odgovarali na pitanja članova Odbora. Svi su bili jednoglasni da bi se predmeti na tom sudu trebali rješavati značajno brže nego do sada.

Jedan od kandidata za ustavnog suca s kojima su jučer razgovarali članovi Odbora za Ustav bio je Željko Olujić. Tijekom razgovora koji je bio javan, Vesna Pusić Olujiću je postavila zanimljivo pitanje.

'Vi želite biti ustavni sudac, a javno ste lagali da ja nisam završila gimnaziju. Objasnite kako spajate ta dva elementa?', pitala je, među ostalim, Pusić Olujića.

'Tužno je da Vi s pozicije potpredsjednice Sabora i članice ovog Odbora unosite subjektivan stav o nečem što ste imali prilike raspravljati, draga moja gospođo, samnom u javnosti kad god ste htjeli', bio je odgovor Olujića koji je pitanje Pusić okarakterizirao kao 'bezobrazno'. (Hina/Ma.B.)

Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr