U Saboru je određena stanka do 15 sati.
12:30 Završena je rasprava o prijedlogu zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Ministar financija Zdravko Marić zahvalio je većini klubova i zastupnicima na konstruktivnim kritikama i najavio da će razmotriti neke komentare, posebno onekoji se tiču pragova za isplate u gotovini.
Sabor je nastavio s radom raspravom o prijedlogu zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, kojeg je Hrvatska već trebala donijeti.
Marić je rekao da treba uložiti maksimalne napore da se pomogne blokiranim građanima kojih je u travnju bilo 328 tisuća, a ukupan iznos blokada iznosio je 42 milijarde kuna.
Marić je rekao da je udio nenaplativih kredita dostigao oko 17 posto. Od novosti koje donosi novi zakon Marić je, među ostalim, istaknuo da bi naknada za prijevremenu otplatu kredita pala s jedan na pola posto od glavnice, no dodao je da je, ovisno o raspravi u Saboru, moguće da Vlada u konačnom tekstu zakonskog prijedloga u potpunosti eliminira tu naknadu.
Novi bi zakon propisao i da se u slučaju poteškoća kod otplate kredita banke najprije trebaju ponuditi ukupno ili djelomično refinanciranje, izmjenu uvjeta s mogućim produljenjem roka, odgodu plaćanja, a banka klijenta ne bi smjela teretiti dodatnim naknadama.
Novost bi bila i odredba koja kaže da banka može ugovoriti da se prijenos vlasništva nekretnine koja je uzeta kao osiguranje za otplatu smatra potpunim ispunjenjem svih obveza prema kreditu.
Nezavisni zastupnik Tomislav Žagar upozorio je da, ukoliko u zakonu ostane riječ "može" niti jedna banka je neće primijeniti, no Marić kaže da vjeruje u tržišnu utakmicu te da će se to, prije ili kasnije, dogoditi.
11:20 Zdravko Marić, ministar financija, rekao je da je tijekom 2016. pokrenuto 49 istraga o pranju novca, podignuto je 35 optužnica i donesene su presude za 11 osoba. Te je godine izdan 31 nalog za blokadu kojima je privremeno blokirano 46 milijuna kuna zbog sumnje na pranje novca.
Nikola Grmoja, zastupnik Mosta, zatražio je da Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, stavi točku o istražnom povjerenstvu o Agrokoru, na što mu je Jandroković odgovorio da će ta točka biti na dnevnom redu do kraja zasjedanja.
Branimir Bunajc iz Živog zida upitao je Marića kako se može riješiti pitanje pranja novca u Hrvatskoj kad postoji institut skrbničkih računa kojima se ne zna vlasnik, a čak 25 posto dionica je na takvim računima. Bunjac tvrdi da je na skrbničkim računima čak 76 milijardi kuna te da gotovo da nema tvrtke u čijem vlasništvu nema nekoga preko takvog računa. "Kada otkrijemo tko stoji iza skrbničkih računa, znat ćemo tko je opljačkao Hrvatsku", rekao je Bunjac, dodajući da bi ukidanje takvih računa puno više doprinjelo rješavanju pitanja pranja novca u Hrvatskoj, nego cijeli ovaj zakon.
"Planirate li ukinuti te skrbničke račune i zanima me imate li vi skrbnički račun", upitao je Bunjac ministra Marića, na što je Marić odgovorio da nema takav račun. "Svi ste jako dobro upoznati s mojom imovinskom karticom i znate što imam, a što nemam", rekao je Marić.
Dodao je da će problem skrbničkih računa dobrim dijelom biti riješeno i uvođenjem registra stvarnih vlasnika.
Boris Lalovac, saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar financija u Vladi Zorana Milanovića, najavio je i da će SDP podržati zakonski prijedlog. Lalovac je pohvalio uvođenje registra stvarnih vlasnika.
10:50 Sjednica je nastavljena raspravom o Prijedlogu zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Ministar financija Zdravko Marić uvodno je rekao da prvi zakon o sprječavanju pranja novca datira još iz 1990. godine.
"Važeći zakon je iz 2009. godine, što je bila naša obveza za harmonizacijom s europskom pravnom stečevinom", rekao je Marić, dodajući da u Hrvatskoj djeluje i Ured za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.
"Ključni element je obaveza banaka da obavijeste Ured o sumnjivim transakcijama, bez obzira na iznos", rekao je Marić dodajući da je 2016. prijavljeno 865 sumnjivih transakcija.
Jedna od novosti koju donosi ovaj zakonski prijedlog jest i ustroj registra stvarnih vlasnika, središnje elektroničke baze podataka. "Ona bi sadržavala registar stvarnih vlasnika pravnih osoba. Podaci bi bili dostupni ovlaštenim državnim službenicima, bankama, ali i pravnim i fizičkim osobama u slučaju opravdanog interesa", rekao je Marić. Pojasnio je da u Europi postoji tek nekoliko zemalja koje su ovakav registar učinile dostupnim svima, a većina to nije učinila. "Uzevši u obzir da postojeća direktiva predviđa pristup trećim osobama na temelju opravdanog interesa, u skladu s njom smo to i definirali na taj način", rekao je Marić.
Ovaj zakonski prijedlog predviđa i da banka traži od klijenta traži porijeklo sredstava za svaku uplatu od 200 tisuća kuna i veću. Iznos gotovinskog plaćanja ograničava se sa sadašnjih 105 tisuća kuna na 75 tisuća kuna. Riječ je o limitu na transakcije između pravnih i fizičkih osoba koje vode registriranu djelatnost, a ne između fizičkih osoba.
Zakonski prijedlog propisuje da su podaci iz ovog Registra dostupni ovlaštenim službenicima Ureda, ovlaštenim osobama državnih tijela (HNB, DORH, SOA...), te "pravnim i fizičkim osobama koje dokažu opravdani pravni interes".
10:40 Zakonski prijedlog o hrani za dojenčad i malu djecu podržali su i klubovi HDZ-a i SDP-a. Riječ je o zakonskom prijedlogu koji se odnosi na četrdesetak subjekata u poslovanju hranom koji sudjeluju na hrvatskom tržištu. Rasprava je o tom zakonskom prijedlogu završena.
10:15 Sabor je nastavio rad raspravom o konačnom prijedlogu Zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za djelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti.
Tim se zakonskim prijedlogom hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom EU. Klub Mosta najavio je da će podržati zakonski prijedlog.
10:10 Klub HDZ-a pozvao je majku dječaka, koji bi joj danas trebao biti oduzet temeljem sudske odluke, da iskoristi "baš sve pravne mogućnosti koje joj pruža hrvatska i europska legislativa".
Irena Petrijevčanin Vuksanović, koja je govorila u ime HDZ-ova kluba, rekla je da je ovo traumatična situacija i s ljudske strane, "ali i s druge strane jer se protiv sudskih odluka sada treba retroaktivno boriti".
"Majka mora učiniti sve korake koji su joj na raspolaganju. Šteta za dijete je već učinjena i bojim se da je malom dječaku potrebna pomoć da psihički to preživi", rekla je Petrijevčanin Vuksanović.
10:00 Nenad Stazić iz SDP-a rekao je da će najava promjene imena Trga maršala Tita biti posljednji udar na antifašizam u Zagrebu. "Spomenik Josipa Filipovića s uzdignutim rukama je srušen u Opuzenu i nismo ga nikad obnovili. U Otočcu se najavljuje podizanje spomenika ustaši Juri Francetiću, a Vlada šuti", rekao je Stazić, dodajući da je Tito u Drugom svjetskom ratu pobijedio Pavelića, što mu sljedbenici Pavelića ne mogu oprostiti.
"Ti sljedbenici Pavelića mu to danas ne mogu oprostiti", kaže Stazić, podsjetivši da Titovi ulice i trgovi postoje u Italiji, Egiptu, Tunisu, Brazilu, Cipru, Indiji, Rusiji, Angoli... "I jedan asteroid otkriven 1950 godine. Svi ga na svijetu cijene i nisu ove ulice nazvali po tiraninu nego po heroju koji je i hrvatski narod odveo na stranu pobjednika", rekao je Stazić, dodajući da bi, da nije bilo Tita, hrvatski narod kraj rata dočekao na strani poraženih.
"Pitanje je bi li se uopće smio zvati hrvatski narod. Od takve sudbine nas je spasio Tito. A sada dvoje Pavelićevih sljedbenika ucjenjuje gradonačelnika Zagreba da na to pristane", rekao je Stazić najavivši da će Titovo ime odmah vratiti kada dođu na vlast.
9:50 Branimir Bunjac iz Živog zida pitao je zbog čega je mnoštvo građana danas u Splitu, a još uvijek nema reakcije hrvatskih institucija. Pozvao je Sabor da razmotri osnivanje zajedničkog povjerenstva s Italijom o slučaju oduzimanja dječaka iz Splita. "Ovo je ispit na kojemu ne smijemo pasti", poručio je Bunjac.
9:30 Sabor je sjednicu tradicionalno započeo desetominutnom stankom koju je zatražilo nekoliko zasupničkih klubova.
Klub HDZ-a, ali i Klub Živog zida i SNAGA-e, zatražili su stanku zbog situacije u Splitu, a vezano za sudsku odluku o oduzimanju sedmogodišnjeg dječaka koji bi trebao biti predan ocu u Italiju. Zbog te odluke u Splitu je organiziran i veliki prosvjed podrške Nini Kuluz, majci dječaka.
SDP je zatražio stanku zbog namjere za promjenu imena Trga maršala Tita, dok je Silvano Hrelja zatražio stanku zbog dugova u zdravstvu, a vezano i uz dopunsko zdravstveno osiguranje.
Sjednica će biti nastavljena u 9:45.
Odluka o novim ustavnim sucima
Tijekom prijepodneva Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav trebao bi saslušati 11 kandidata za članove Ustavnog suda, nakon čega bi Sabor trebao izabrati tri nova suca.
Izborom tih triju sudaca omogućio bi se rad Ustavnog suda u punom sastavu, s obzirom da je lani izabrano 10 od 13 sudaca.
Nakon što je Odbor za Ustav prošlog tjedna, među 12 kandidatura koliko je pristiglo na natječaj, utvrdio listu s 11 kandidata koje su pozvali na razgovor, sutra će, dinamikom svakih 20-ak minuta, kandidati imati priliku predstaviti se članovima Odbora, a potom i odgovarati na njihova pitanja.
Na razgovor su tako pozvani Miroslav Šeparović (predsjednik Ustavnog suda kojemu je mandat istekao u travnju), Mato Arlović i Antun Palarić (ustavni suci čiji mandati istječu u srpnju), Teodor Antić (glavni tajnik Suda), Mislav Kolakušić (sudac Trgovačkog suda u Zagrebu), Mila Mikecin Mišetić (odvjetnica), Goran Selanec (zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova), Mirjana Juričić (sutkinja Visokog upravnog suda), Sulejman Tabaković (viši savjetnik u Ministarstvu uprave), Vesna Posavec (sutkinja Prekršajnog suda) te Dragan Bolanča (sveučilišni profesor i bivši dekan splitskog Pravnog fakulteta i prorektor Sveučilišta u Splitu).
Saborski Odbor za Ustav nije prihvatio kandidaturu Joška Badžima zbog manjkave dokumantacije.
Hrvatski sabor Ustavne suce bira iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti, dvotrećinskom većinom (101 glasom). (Hina)
