Premijer Andrej Plenković na početku sjednice osvrnuo se na aktualne događaje.
"Javnosti najinteresantnije pitanje bio je posjet premijera Slovenije Mire Cerara. Izrazito je dobro da je došao u Zagreb, da smo razmotrili niz pitanja. Sa Slovenijom nas puno toga veže, imamo nekoliko otvorenih pitanja, jedno od njih je i pitanje granice. Bilo je pokušaja da se to riješi, prije nego što se išlo u ad hoc arbitražu 2009. kada je Hrvatska pregovarala o ulasku u EU. Do tada nismo otvorili niti jedno poglavlje. Uvijek smo se držali dva načela: da bi granica trebala slijediti zatečeno stanje iz lipnja 1991. te da bi trebala slijediti katastarsku granicu", rekao je Plenković i ponovio okolnosti u kojima je Hrvatska izašla iz arbitraže.
Rezimirao je i sastanak sa Cerarom ponovivši da Hrvatska želi rješenje pitanja granice da obje strane budu zadovoljne i podsjetivši na rješenje koje je predložio Sloveniji.
"Radi se o stotinjak ljudi koji bi u tom slučaju bili preseljeni. Nitko iz Hrvatske ne bi ostao s druge strane granice. Pozivam Sloveniju da se suzdrži od bilo kakvih jednostranih poteza, mi takve poteze neće poduzimati, ali ćemo znati poštovati ono što je naše i koristiti ono što nam je na raspolaganju u cilju zaštite našeg teritorija. Zato pozivam na nastavak dijaloga", poručio je Plenković.
Premijer je zahvalio svima koji su podržali akciju "Želim život" Zaklade Ane Rukavina i Nove TV.
"U dogovoru s Ministarstvom financija naći ćemo načina da se prikupljena sredstva izuzmu od plaćanja PDV-a kao što smo i obećali," rekao je.
Izvijestio je i da je danas na konstituirajućoj sjednici Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, kojemu je sada on predsjednik, dogovoreno da se ažurira akcijski plan i stavi u javno savjetovanje, a 11. siječnja objavio bi se natječaj za izbor nove ekspertne radne skupine kako bi se nastavilo s provedbom obrazovne reforme.
"Fiskalni pakt" - prvi korak u pristupanju Hrvatske eurozoni
Vlada je usvojila nacrt prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, tzv. fiskalni pakt, što je prvi pravni preduvjet približavanja monetarnoj uniji.
"Imamo tradicionalnu stabilnost cijena i tečaja te već stabilne javne financije, što su uvjeti za uvođenje eura. No prije toga potrebno je ući u tečajni mehanizam ERM II, a prihvaćanje ovog ugovora je prvi korak ka tome", pojasnio je ministar financija Zdravko Marić.
Pojasnio je da ovim ugovorom Hrvatska preuzima obveze koje proističu iz glave 5. tog ugovora, a koji se odnose na sudjelovanje na sastancima na vrhu država europodručja.
Fiskalni pakt definira uvjete koje moraju ispuniti članice eurozone vezano uz njihove proračunske politike. Ostale države EU-a mogu sudjelovati ako žele, a od 28 država EU-a samo Češka, Hrvatska i Ujedinjena Kraljevina nisu dosad potpisale sporazum. Taj ugovor podupire reformirani Pakt o stabilnosti i rastu, prema kojemu proračunski deficit ne smije biti veći od 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a.
Skupi i novi lijekovi kupovat će se od uplata privatnih osoba
Vlada je prihvatila inicijativu Ministarstva zdravstva o pokretanju aktivnosti u vezi s prikupljanjem financijskih sredstava namijenjenih nabavi lijekova za liječenje rijetkih i teških bolesti koji se ne nalaze na listama lijekova HZZO-a. Riječ je o sredstvima za lijekove koja u državni proračun uplaćuju pravne i fizičke osobe.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je da je to slično nekim drugim zemljama.
"Naš cilj je omogućiti nove lijekove što prije i u što većoj dostupnosti. Posebno povjerenstvo procjenivat će stručnu medicinsku opravdanost za svakog bolesnika, a nakon analize temeljene na opsežnoj dijagnostičkoj obradi i medicinskim indikacijama za primjenu lijeka preporučit će i odobriti primjenu lijeka. Ministarstvo se zadužuje za primjenu i trošenje sredstava, o čemu će izvještavati Vladu", rekao je Kujundžić.
Više novca za vrhunski sport
Vlada je donijela prijedlog uredbe o kriterijima za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća. Kako je pojasnila državna tajnica za sport Janica Kostelić, iznosi nagrada povećavaju se za 100 posto.
"Najvažnije novosti su stopostotno povećanje visine novčanih nagrada za sportaše te da će nagrade biti iste i za sportaše koji se bave ekipnih sportom i za one u individualnim sportovima. U proračunu za 2018. godinu za tu je svrhu osigurano 12 milijuna kuna", rekla je Janica Kostelić.
Uredbom regulirane naknade za kupnju rabljenih automobila
Vlada je uredbom regulirala naknade koje će se plaćati prilikom kupovine rabljenih automobila, što će značiti i manja davanja u slučaju kupnje takvog vozila. Upravna se pristojba više neće plaćati za potvrde, obrasce i druge javne isprave koje se izdaju elektroničkim putem u sustavu ePorezna.
Do sada se, naime, prilikom kupnje rabljenog vozila plaćao posebni porez ovisno o vrijednosti auta (pet posto tržišne cijene), dok će se od 1. siječnja 2018. godine plaćati upravna pristojba i to prema snazi motora (u kilovatima ili kubičnim centimetrima) i starosti automobila.
Sam iznos upravne pristojbe Vlada je regulirala danas donesenom uredbom o dopuni Uredbe o tarifi upravnih pristojbi, a ta će se pristojba kretati od jedne kune po kilovatu (KW) za automobile starosti od 21 do 30 godina do 50 kuna po KW za automobile do jedne godine starosti.
"Procjenjuje se da će na godišnjoj razini to značiti smanjenje prihoda za oko 100 milijuna kuna, što je praktično prepolavljanje iznosa iz prošle godine", kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Podsjetio je i da je izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, koje će stupiti na snagu početkom iduće godine, pojednostavljen postupak prijenosa vlasništva te će se upravna pristojba plaćati u tijelu nadležnom za registraciju.
Sada promjena vlasništva nad rabljenim vozilom uključuje tri-četiri koraka - kod javnog bilježnika ovjerava se potpis na kupoprodajnom ugovoru, u ispostavi Porezne uprave se izdaje rješenje o razrezu poreza koji se plaća u baci, pošti, Fini i sl., a potom se u MUP-u obavlja prijenos vlasništva. Prema izmjenama Zakona za to će ubuduće trebati samo jedan korak jer će se upravna pristojba plaćati u trenutku registracije, podsjetio je Marić, dodajući kako je iznos upravne pristojbe unaprijed poznat i utvrđen u tablici odnosno uredbi koju je danas donijela Vlada.
