Prema svim relevantnim pokazateljima, pothranjenost u našoj zemlji ne predstavlja javnozdravstveni problem, a o školskoj prehrani učenika slabijeg imovinskog statusa brinu se gradovi i županije, a ne ministarstvo obrazovanja, navodi se u odgovoru na apele saborske oporbe.
Svi gradovi imaju socijalne programe i centre socijalne skrbi, zadužene da nijedno dijete ne bude gladno, istaknuo je i ministar Jovanović, zamolivši jučer novinare i oporbene političare da prestanu tendenciozno dezinformirati javnost zlonamjernim i populističkim prozivkama.
Naime rezultati sistematskih pregleda u Zagrebačkoj županiji, koji su, nakon medijske objave, potaknuli oporbu da upozori na gladnu i pothranjenu djecu, više ukazuju na pretilost nego na pothranjenost.
Želio pričati o pothranjenoj djeci u Saboru pa izazvao 'podsmijeh'!
Pokazuju da je uoči upisa u osnovnu školu (2012./13.) bilo 11,2 posto preuhranjenih dječaka i 10 posto preuhranjenih djevojčica. Slabije uhranjenih bilo je višestruko manje - 3,3 posto dječaka i 4,2 posto djevojčica.
U Zavodu za javno zdravstvo Zagrebačke županije, u tumačenju navedenih podataka, također se ukazuje na debljinu kao problem loših prehrambenih navika - konzumiranja "brze hrane", grickalica, slatkiša i slatkih gaziranih napitaka. Nigdje se međutim ne navodi da su se djeca tužila da su pothranjena i nemaju novca za hranu, jer su im roditelji u bankovnom minusu zbog ekonomske krize, na što se jučer upozoravalo tijekom saborske rasprave.
I podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je tijekom 2011. u Gradu Zagrebu u dobi od 7 do 15 godina bilo 27,7 posto djevojčica i 32 posto dječaka s prekomjernom tjelesnom težinom, a 11,2 posto dječaka i 7,2 posto djevojčica pretilo.
U istom je razdoblju svega 1,5 posto učenika i učenica bilo pothranjeno. Prema svim relevantnim podacima kod djece u Hrvatskoj postoji porast visine i još veći porast težine u odnosu na njihove vršnjake u od prije 20 i više godina. Najizrazitiji je porast, prema istraživanju dr. Vesne Jureše, zabilježen kod 16-godišnjih učenika koji su 8,7 kg teži od njihovih vršnjaka od prije 20 i više godina te kod 11-godišnjih djevojčice koje su 5,2 kg teže od njihovih vršnjakinja od prije 20 i više godina.
U osvrtu na jučerašnju saborsku raspravu, u Ministarstvu obrazovanja također kažu da dosad nisu zaprimili niti jedan podnesak o "krađi" užina u školama, na koje je upozorio laburist Branko Vukšić. No pozivaju sve zaposlene u školama da odmah obavijeste najbliži centar za socijalnu skrb ako primijete da neko dijete pothranjeno ili gladno.
Na pozive da podnesu konkretne podatke o prehrani u školama, u Ministarstvu odgovaraju da je u 2013./2014. u školsku prehranu u prosjeku uključeno gotovo 60 posto djece.
Najviše je djece uključeno u školsku prehranu u Krapinsko-zagorskoj županiji (90,65 posto) i Gradu Zagrebu (Zagreb ima školske kuhinje u svim školama, a u prehranu je uključeno oko 90 posto osnovnoškolaca). Najmanje je djece uključeno u prehranu u Dubrovačko-neretvanskoj (9,64 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (12,13 posto), dijelom i iz razloga što te dvije županije imaju malo škola s kuhinjom.
No uvjete za prehranu učenika u školama dužni su osigurati osnivači osnovnih škola – gradovi, općine i županije, odnosno drugi osnivači kada je riječ o vjerskim ili privatnim školama. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
