Novi paket pomoći Ukrajini, očekivano, izazvao je brojne reakcije i na domaćoj političkoj sceni. Dok se gotovo svi slažu oko potpore napadnutoj Ukrajini, stručnjaci ipak upozoravaju - o takvim odlukama prethodno se mora voditi parlamentarna rasprava.
Svi su podržali zaduživanje, ali neki ga neće vraćati. Dođe li do toga - Mađarska, Češka i Slovačka neće sudjelovati.
"Nije to ništa neuobičajeno, imali smo situacije kad bi neka situacija na pravila to. Da ne sudjeluje u tome, postojala je jednoglasnost ali bez sudjelovanje koje su u ovoj varijanti izrazile rezervu. Mislim da je dobro da smo došli do rješenja", rekao je premijer Andrej Plenković.
Rješenje je dobro, smatra eurozastupnik Tonino Picula, ali kaže kako otkriva pukotine unutar Unije i njezinih članica. Smatra kako se Europljani moraju sabrati, ali da je ovakav dogovor ipak imao utjecaj na Moskvu.
"U svakom slučaju to je loša vijest za Vladimira Putina. Danas smo imali prilike vidjeti tijekom njegove konferencije koliku je on nervozu pokazao zbog ovog poteza Europske unije jer je računao na tu vrstu iscrpljivanja kako Ukrajine tako i same EU. Budući da se to nije dogodilo, on ima mnogo razloga za nervozu", rekao je Picula.
U saborskom Odboru za europske poslove podržavaju ovu akciju. Pitaju se samo tko će dati ostalo, jer Ukrajini prema procjenama MMF-a treba 135 milijardi eura.
"Ovo je bio novac koji je nužan za ukrajinsku obranu. Bez zajma Ukrajina bi ostala bez osnovne obrane u iduće dvije godine tako da je on bio nužan. Pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da je Amerika srezala vojnu pomoć Ukrajini", poručila je Jelena Miloš, predsjednica Odbora za europske poslove.
Ili smo rekli doviđenja demokraciji...
Pravno gledajući - uzimanje zamrznute imovine Rusije bio bi ruski rulet, smatraju brojni analitičari. Zato je ovaj potez po njihovu mišljenju manje rizičan. Jer tko bi i kako natjerao nuklearnu silu da plati ratnu odštetu?
"Na zamrznutu imovinu, to bi bio skuplji posao jer se na to plaća kamata. Na ovo se ne plaća kamata. Toliko bi bila jeftinija, ali s puno većim rizikom da dirate nešto što je imovina nekog drugog, pitanje međunarodnog prava i nakon svih tih godina koje su prošle od ruske agresije na Ukrajinu", rekao je ekonomski analitičar Luka Brkić.
Odluka je pala u ranim jutarnjim satima, zasjedalo se oko velikog stola, vodili su se sastanci jedan na jedan pa u sobi bez mobitela. Europljani to sve gledaju i pitaju za čiji račun, nedostaje transparentnosti i informiranja građana - poručuju analitičari.
"Kako je moguće da se u demokratskoj Europi, liberalnoj Europi o tako važnim stvarima uopće ne raspravlja. Čak ni na razini Europskog parlamenta. Govorimo o ovom konkretnom zajmu, a meni se čini da bi se o tome trebalo raspravljati i na razini nacionalnih parlamenata ili smo rekli doviđenja demokraciji i radosno pozdravljamo oligarhijski poredak", dodao je Brkić.
Napretka, unatoč svim milijardama, dogovorima i pregovorima i dalje nema na vidiku.
