Nakon sastanka Europskog vijeća, premijer Andrej Plenković je kazao da je dogovoreno da se Ukrajini osigura zajam od 90 milijardi eura za iduće dvije godine. Odluka o financijskoj pomoći Ukrajini za pokrivanje troškova u funkcioniranju zemlje i doprinos jačanju obrambenih sposobnosti Ukrajine bila je, rekao je Plenković, najvažnija tema u Bruxellesu.
Donijeli smo važne strateške odluke i pokazali da Europska unija stoji uz Ukrajinu i za Ukrajinu, zaključio je Plenković.
Dogovoreno je da se Ukrajini osigura zajam od 90 milijardi eura za 2026. i 2027. za koji će jamčiti europski proračun, bez korištenja ruske zamrznute imovine. Dogovor neće financijski opteretiti Hrvatsku.
Od ukupno 135 milijardi eura, koje su potrebne Ukrajini u iduće dvije godine, Europska unija će preuzeti 2/3, a ostali međunarodni izvori financiranja riješit će ostalu trećinu, kazao je premijer.
Europska unija je zadržala pravo da za otplatu toga zajma koristi zamrznuti rusku imovinu, a čelnici Unije dali su mandat Komisiji da nastavi raditi na tome.
Napomenuo je da kao svojevrsno jamstvo za zajam postoji mogućnost da se otplati sredstvima koje će na kraju rata Rusija isplatiti za ratne štete u Ukrajini.
Odluku o zajedničkom zaduživanju donesena je konsenzusom, s tim da su se tri zemlje Mađarska, Slovačka i Češka izuzele. Premijer je kazao da to nije ništa neuobičajeno.
Napomenuo je i da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski čelnicima Unije govorio o procesu mirovnih pregovora i želji Ukrajine da se postigne pravedan mir, te o financijskoj pomoći Ukrajini u iduće dvije godine.
Donijeli smo važnu stratešku odluku i pokazali da Europska unija stoji uz Ukrajinu i za Ukrajinu, zaključio je premijer.
Novi Višegodišnji financijski okvir EU iznosi čak 2 bilijuna eura
Ovo je bila prva prigoda da na razini šefova država i vlada raspravimo novi Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028.-2034., istaknuo je Plenković dodavši da se radi o dva bilijuna eura, što je najveći iznos sredstava u povijesti Europske unije.
Ta sredstva iskoristit će se u donekle promijenjenoj arhitekturi koja će sad imati tri stupa, tzv. nacionalne i regionalne planove i programe, Europski fond konkurentnosti i stup Globalna Europa.
Prvi stup je ono na što smo navikli u dosadašnjim sedmogodišnjim proračunima, nastavio je Plenković, kazavši da je on za poljoprivredu, koheziju i ostale sektorske politike.
Prema preliminarnim procjenama, Hrvatska bi ukupno imala 18.8 milijardi eura na raspolaganju, što je više nego što je bilo u prošloj financijskoj perspektivi, rekao je predsjednik Vlade. Dodao je da postoji mogućnost i da hrvatski subjekti i kompanije apliciraju za sredstva za niz horizontalnih programa Europske unije koji se nalaze u drugom stupu konkurentnosti.
Hrvatska podržava proces proširenja, uz uvjet ispunjavanja kriterija
Raspravljalo se i o pitanju proširenja, nakon sastanka na vrhu EU i zemalja jugoistoka Europe, nastavio je Plenković kazavši da sad postoje dva pristupa proširenju.
Prvi je tradicionalni pristup ispunjavanja kriterija, drugi je svojevrsni geopolitički pristup s obzirom na sigurnosne okolnosti u Europi, s obzirom na nužnost slanja važnih političkih poruka i prema Ukrajini i prema Moldovi, a jednako tako i prema državama u našem susjedstvu koje već godinama nastoje ostvariti brže dinamike pregovora.
Ponovno je istaknuo hrvatsku podršku u procesu proširenja svim zemljama koje to žele, uz uvjet ispunjavanja kriterija.
Poseban naglasak stavio je na susjednu Bosnu i Hercegovinu, i u pogledu dinamike otvaranja pristupnih pregovora i rješavanja ključnih pitanja, poput izborne reforme kako bi se osigurala stvarna ravnopravnost konstitutivnih naroda, posebno pri izboru članova Predsjedništva BiH na teritoriju Federacije BiH.
Dotaknute su i teme poput situacije na Bliskom istoku, migracija i geoekonomije, zaključio je.
