Prije gotovo godinu dana Izraelci su Hrvatskoj htjeli prodati Davidovu praćku. No, između izraelske ponude i hrvatske kupnje stao je predsjednik Zoran Milanović.
"Nemoguće je o tome uopće pregovarati i dogovarati kad Oružane snage imaju zabranu kupovine i implementaciju tog sustava. Tako da zaključak možete sami donijeti", napomenuo je ministar obrane Ivan Anušić.
Odgovorio je i na pitanje je li spomenuto oružje htio kupiti.
"Nije stvar što ja hoću ili što ja neću. Svašta bih ja u mom životu htio, neke stvari mogu napraviti, neke ne mogu. Ove ne mogu. Ako sam naveo činjenicu da je predsjednik države zabranio ,onda to ne može biti opcija jer ne možemo o tome razgovarati", rekao je.
I Tomislav Galić, državni tajnik u Ministarstvu obrane, tvrdi da se nije razgovaralo o kupnji.
"Nismo raspravljali o tome, samo da znate. Bilo je jako puno firmi, ali nije se išlo u tom smjeru", istaknuo je te dodao da bi nam oružje za protuzračnu obranu bilo dobrodošlo.
Milanović i Plenković za istim stolom
Jedna je to od tema i za državni i vojni vrh. Milanović je napokon pristao na prijedlog premijera Andreja Plenkovića te mu je predložio da se sljedeći tjedan sastanu na sjednicama Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu.
"Važno je da prestanemo voditi te javne polemike, međusobno se optužujući, i pokušamo pronaći rješenje koje će biti u interesu hrvatskih građana i Hrvatske. Neću se pridružiti toj vrsti javne polemike, to nije odgovorno", poručio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Razgovarat će se o politici prema Izraelu, ratu na Bliskom istoku i Ukrajini, boljoj zaštiti koja ruši različite projektile, pa čak i kineske rakete na srpskim MIG-ovima.
"Sustav protuzračne obrane ćemo tražiti negdje drugdje, a ne u Izraelu. Prema tome, mislim da je ministar obrane stavio tačku na Davidovu praćku", rekao je Arsen Bauk, predsjednik saborskog Odbora za obranu.
S ulaganjem se kasni
U glavnoj državnoj tvrtki koja se bavi izvozom i uvozom naoružanja čude se prašini koja se diže zbog Izraelaca.
"Izraelska obrambena industrija je jedna od najaktivnijih i boljih u svijetu. I ako oni žele surađivati s našim firmama i povezati kapacitete, to je zanimljivo za Hrvatsku", istaknuo je Goran Bosanac, direktor Agencije Alan.
No, kad ne može s njima, država razmatra proturaketne sustave srednjeg dometa nekoliko europskih zemalja, među kojima su francuski, norveški i njemački, ali ponuda još nema.
"Ne donosimo ja u svom uredu odluku o kupovini nečega, kako se pokušava prikazati. Postoji procedura", napomenuo je Anušić.
Francuski sustav kratkog dometa koji imamo nije dovoljan za zaštitu zračnog prostora.
"Nemamo ih niti dovoljno niti štite cijeli teritorij zračnog prostora, ali to je početak izgradnje sustava koji se kasnije mora integrirati", smatra umirovljeni general i vojni analitičar Slavko Barić.
S ulaganjem se debelo kasni, dodao je u razgovoru s reporterkom Dnevnika Nove TV Ivanom Pezo Moskaljov.
"Ti sustavi se kreću od 250 do 600 milijuna eura po bateriji i sad, kad bismo to razmatrali, trebali bismo odrediti je li to 6, 10, 12 tih baterija za Hrvatsku, ali to nitko ne kupuje odjednom", objasnio je Barić.
Vrijeme je za ozbiljne pomake.
-
Bijelo JajeFOTO Hitno se prodaje kuća s dva stana 50 metara od mora: Cijena - 290.000 eura
-
užas u susjedstvuUčenik (13) nožem izbo profesoricu na školskom hodniku: Nosio je majicu na kojoj je pisalo "osveta"
-
Rat na Bliskom istokuNastavljaju se razgovori s Iranom, Bijela kuća: "Trump je spreman otvoriti vrata pakla"
