Provjerili smo čime zapravo raspolaže hrvatska protuzračna obrana

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje" Država šalje zrakoplove Iz Omana evakuirano 12 hrvatskih državljana, a sutra počinje operacija povratka Hrvata iz Dubaija IVICA MANDIĆ Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..."

Hrvatska protuzračna obrana (PZO) zapravo nije dio Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, već je izdvojena u Hrvatsku kopnenu vojsku odlukom Hrvatskog sabora 26. siječnja 2018. godine. Prema službenim stranicama OSRH-a, tehnika s kojom raspolažemo u PZO-u predstavlja kratak popis s dvije stavke.

Hrvatska u sustavu PZO-a koristi Samohodni PZ top 20/3 mm M55 A4/M1 te SLRS S-10CRO A1 (Strijela), raketni lanser hrvatske proizvodnje za zaštitu oklopno-mehaniziranih vojnih postrojbi kopnene vojske te objekata na zemlji od zračnih napada s malih visina.

Samohodni PZ top 20/3 mm M55 A4/M1 je zapravo trocjevni top kalibra 20 milimetara, koji ima ukupno 1500 komada streljiva tog kalibra, različitih značajki (TZO, TZ, PZ, VOZ).

Strijela je pak samohodni raketni lanser koji, osim četverocjevnog lansera, ima i radar za motrenje, sustav za prijenos informacija, optičke senzore (TV i termovizijsku kameru) na lanseru. Strijela ukupno nosi osam samonavođenih raketa tipa 9M31M i 9M37M, a može djelovati na zračne ciljeve koji lete na visinama između 25 i 3000 metara. Brzina navedenih protuzračnih raketa iznosi 500 metara u sekundi, a njihova težina iznosi 74 kilograma.

Strijela može djelovati protiv zračnih ciljeva čak i u pokretu, odnosno dok se kreće brzinom do 30 km/h te ima mogućnost centraliziranog i autonomnog rada.

Nadzor zračnog prostora

Osim navedene tehnike, hrvatsku protuzračnu obranu čini i Bojna zračnog motrenja i navođenja (Bojna ZMIN), koja je postrojba HRZ-a.

Zadaća Bojne ZMIN je neprekidan nadzor zračnog prostora Republike Hrvatske, pružanje radarske potpore borbenom djelovanju snaga HRZ-a te održavanje radara i opreme.

Bojna ZMIN, osim vojnih, provodi i zadaće potpore civilnim strukturama. Tri radara Bojne ZMIN uvezana su u sustav Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP), koja je odgovorna za upravljanje civilnim zračnim prometom, dok je Bojna ZMIN odgovorna za sigurnost zračnog prostora.

Pročitajte i ovo ANALIZIRAT ĆE VLASTITE POSTUPKE Uočili smo letjelicu čim je ušla u Hrvatsku, nadležni saznali tek nakon pada: "To je ozbiljan incident"

Pročitajte i ovo "Posjetitelj" iz Ukrajine Tupoljev Tu-141 Striž: Zašto se bespilotna izviđačka krstareća letjelica sovjetske proizvodnje koristi padobranom?

Radari koje ZMIN koristi su američke proizvodnje, a riječ je o radarskom sustavu FPS-117 dometa oko 450 kilometara.

Bojna ZMIN daje radarsku potporu i snagama Operativnog vatrogasnog zapovjedništva u protupožarnoj sezoni, snagama Obalne straže te surađuje s Ministarstvom vanjskih poslova, od kojeg dobiva diplomatska odobrenja za letove stranih državnih zrakoplova.

Od ulaska Hrvatske u NATO Bojna ZMIN podatke šalje NATO-ovim središtima za zračne operacije u Italiji, nadređenom operativnom središtu u Španjolskoj i u vrhovno zapovjedništvo za zračne snage u Europi u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj. Bojna razmjenjuje podatke i s operativnim središtima u Italiji, Sloveniji i Mađarskoj.

Na koncu Hrvatska za obranu zračnog prostora posjeduje i osam borbenih zrakoplova MiG-21BisD te četiri trenažna borbena zrakoplova MiG-21UMD.

Upozorenje predsjednika

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je u petak tijekom konferencije za medije povodom incidenta s padom nepoznate vojne bespilotne letjelice u Zagrebu na pitanje o stanju PZO-a rekao kako ono nije zadovoljavajuće. Predsjednik je poručio da je hrvatska protuzračna obrana u onom stanju koliko se u nju ulaže te da "to nije zadovoljavajuća razina".