"Pri tome nerijetko se čini kako ćemo - budemo li činili ono što moramo - uraditi ono što ne smijemo, odnosno da ćemo - ako se suzdržavamo od onoga što ne smijemo - propustiti uraditi ono što moramo. Govorim, naravno, o odnosu između potrebe da se opskrbljujemo energijom i energentima, da oni uvijek i svuda budu dostupni svima, i nužnosti da očuvamo prirodu i spriječimo njezino dalje uništavanje - pri čemu mislim i na klimatske promjene - kako bismo sačuvali samu osnovu naše egzistencije", istaknuo je.
>> Summit u Zagrebu: Zemlje regije trebaju surađivati
>> Putin stigao u Zagreb
>> Putin u Zagreb dovodi vlastitog kušača jela
>> Zbog Putina zabrana školskog letenja, šteta 50 tisuća kuna
>> Zbog Energetskog summita posebna regulacija prometa
On je pozvao okupljene čelnike zemalja regije jugoistočne Europe, "koja već jest važno sjecište energetskih pravaca, a koja ima sve potencijale da u budućnosti to bude još i više", da na ovom skupu dadu svoj doprinos razmatranju sve akutnijeg i aktualnijeg pitanja opskrbe energentima i uloge energije u našem životu.
Predsjednik Mesić je nakon uvodnog govora iznio svoja razmišljanja o tome kako bi se trebalo postaviti u odnosu na energiju i energente, ali i na zaštitu prirode i sprječavanje njezinoga daljnjeg uništavanja jer je i jedno i drugo "u funkciji našega opstanka".
Vrijeme sučeljavanja ideologija je iza nas, kazao je Mesić, ali danas mnogi s razlogom upozoravaju na novu prijetnju, a to su mogući sukobi zbog energetskih resursa - od izvora fosilnih ugljikovodika i sredstava njihovog transporta, pa do atomskih elektrana.
"Nekada je čovječanstvo bilo suočeno sa zadaćom da spriječi
kataklizmu, do koje bi doveo atomski rat ideološki suprotstavljenih blokova. A danas treba spriječiti zaoštravanje međunarodnih odnosa i zastoj u razvoju, do čega bi mogli dovesti neriješeni problemi opskrbe energijom", rekao je Mesić istaknuvši da je jedini pravi put dogovor i suradnja uz uvažavanje različitih interesa.
Pritom je mislio na dogovor koji jamči da se vlastiti energetski interesi neće ostvarivati silom i da se dostupnost energentima neće koristiti kao sredstvo političkog pritiska, a to se odnosi i na tranzitne zemlje, baš kao i na zemlje proizvođače i potrošače.
Tržište energenata mora biti slobodno, otvoreno i transparentno, a energenti moraju biti dostupni svima i pod jednakim uvjetima, istaknuo je.
Ništa manje nisu važni ni dogovori o racionalnome korištenju
energije, razvoju alternativnih izvora i - posebno - o zaštiti
okoliša.
"Može se pretpostaviti, a smatram da bi to bilo i poželjno, da će pravila ponašanja u sklopu međunarodne suradnje na području energije istovremeno biti model, po kome će se rješavati i budući problemi u opskrbi drugim vitalnim sirovinama ili - što postaje sve aktualnije - pitkom vodom", rekao je Mesić odajući je je stoga vrlo važno postići dogovor o pravilima ponašanja.
Alternative dogovoru nema iako možda nikada neće biti nađena rješenja koje će u potpunosti zadovoljiti svačije interese, istaknuo je.
"Bitno je, međutim, da ona budu ono najbolje što u ovom vremenu i okolnostima u kojima živimo, možemo postići. Naglašavam najbolje, a ne samo dobro. To je naš kriterij i naša odgovornost. Samo u tom slučaju, to što sada radimo moći će izdržati i ispit koji ćemo svi mi polagati pred budućnošću i pred generacijama koje dolaze", rekao je Mesić.
Međutim, "postoji ipak nešto u čemu kompromisa ne smije biti; nešto što se mora ostvariti, koliko god cijena bila visoka. To je zaštita okoliša, zaštita prirode", naglasio je.
"Mi, naravno, ne možemo živjeti životom 18. stoljeća - bez energije. Ali, a to posebno naglašavam, cijena za energiju koju životno trebamo ne smije biti uništavanje sredine u kojoj živimo i koja nam bukvalno omogućava život."
"Politikom o kakvoj sam govorio, zemlje naše regije mogu postati partneri na svjetskoj energetskoj sceni, kojom dominiraju veliki
proizvođači i potrošači. Samo tako moći ćemo utjecati i na političke odnose, kakvi se uspostavljaju u svijetu, u kojemu briga za energetsku budućnost postaje jednom od najvažnijih karika međunarodne suradnje", istaknuo je Mesić.
Uz ruskoga predsjednika Vladimira Putina, koji je pozvan kao posebni gost, na skupu će sudjelovati predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i predsjednici
Bugarske Georgi Prvanov, Rumunjske Traian Basescu, Albanije Alfred Moisiu, Crne Gore Filip Vujanović, Makedonije Branko Crvenkovski i Srbije Boris Tadić.
Sloveniju će predstavljati ministar za razvoj Iga Turk, a Grčku zamjenik ministra razvitka Anastasios Nerancis.
Rad sastanka na vrhu pratit će i predstavnik Europske komisije.
Stočari su očajni
Sporna kava
suze radosnice
