Međunarodni je dan sjećanja na žrtve holokausta. Počast su im polaganjem vijenaca i svijeća na zagrebačkom Mirogoju odala izaslanstva Vlade, Sabora i Grada Zagreba. Tema holokausta i danas je aktualna jer postoje brojni pokušaji njegova umanjenja ili negiranja, a Hrvatska, često se upozorava, na tom polju nije se do kraja suočila s vlastitom prošlošću. Određeni napori ipak postoje.

Galerija Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta - 10 Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta - 9 Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta - 8 +9 Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta - 7

U kakvoj to državi državi živimo kada saborski Odbor raspravlja o uređenju groblja hrvatske vojske od 1941. do 1945. godine, i to uz podršku Ministarstva hrvatskih branitelja? - zapitao je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb, sudjelujući s izaslanstvom Hrvatskog sabora u obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.

''I mi se sjećamo''

Izaslanstvo je predvodio predsjednik Gordan Jandroković, a nakon polaganja vijenaca, svaki od izaslanika i zaslanica držao je natpis u rukama na kojem je pisalo #WeRemember, odnosno "I mi se sjećamo".

Uz predsjednika Sabora, u izaslanstvu su bili i zastupnici Ante Sanader, Branko Bačić, Sabina Glasovac, Silvano Hrelja i Urša Raukar, predstavnici nacionalnih manjina Veljko Kajtazi, Furio Radin i Milorad Pupovac te predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus i izraelski veleposlanik Ilan Mor.

Osim izaslanstva Sabora i Vade vijence je položilo i Izaslanstvo Grada Zagreba predvodeno zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, a uz njega su bili i njegovi zamjenici Luka Korlaet i Danijela Dolenec, predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović, predsjednik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac te saborska zastupnica Rada Borić.

Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Čega se Hrvatska (ne) sjeća?

Kraus je podsjetio da je još 1952. godine počela devastacija židovskog groblja jer nije bilo nasljednika koji su za svoje umrle mogli plaćati najam za grobno mjesto: "Takva stvar se nije dogodila nigdje u Europi, pa ni u nacističkoj Njemačkoj. To govorim u prvom redu radi toga jer ste prije mjesec dana mogli čuti da se u saborskom Odboru raspravlja o uređenju groblja hrvatske vojske od 1941. do 1945., nadam se da znate koja je to vojska bila, to je bila ustaška vojska, i to uz podršku Ministarstva branitelja".

Time se osvrnuo na nedavni zaključak saborskog Odbora za ratne veterane po kojemu uređenje vojnog groblja vojnika NDH ima potrebnu suglasnost Ministarstva hrvatskih branitelja, ističući da Židovi očito nemaju pravo na svoje grobno mjesto, a raspravlja se o uređivanju neke vrste spomen područja za vojsku iz NDH.

"Pa ja bih pitao 'gdje živimo'. Pitao bih, s obzirom na to da je to u Saboru, i predsjednika Sabora, a isto tako bi pitao i predsjednika Vlade kako Ministarstvo to može podržavati. Bio je dogovor da se vidimo u devetom mjesecu. Prošla su četiri mjeseca, u studenome sam uputio pismo predsjedniku Vlade na koje do dana današnjeg nisam dobio odgovor za postupak uvođenja u saborsku proceduru zakon o zabrani ustaškog pozdrava", naglasio je Kraus.

Naveo je da ni nakon dva mjeseca nije dobio odgovor te je kasnije od saborskog zastupnika nacionalnih manjina Veljka Kajtazija tražio da "potegne to pitanje". "Čuo sam da je bilo rasprave o tome, odgovor ne znam, ali želim otvoren odgovor", poručio je Kraus.

Tomo Medved, ministar branitelja Medved o zabrani 'Za dom spremni': "Dovoljne su preporuke Vijeća..."

Za svijet se igramo antifašista, za dio birača održavamo što održavamo

Na pitanje zašto smatra da to tako dugo traje, odgovorio je kako se "stalno za svjetsku javnost igramo antifašista, a za "dio svojih glasača održavamo to što održavamo".

"Danas je 27. siječanj, godišnjica oslobođenja logora Auschwitz, simbola holokausta, isto tako i ovdje se nešto događalo za vrijeme Drugog svjetskog rata, rasnim zakonima Nezavisne Države Hrvatske. Danas smo ovdje da se prisjetimo tog najmračnijeg perioda europske civilizacije", rekao je Kraus.

Na pitanje vjeruje li još u održavanje sastanka s premijerom ili izglasavanje zakona o zabrani ustaškog pozdrava "Za dom spremni" ZDS, kazao je kako vjeruje sve manje, ali da od toga nije odustao.

Po pitanju spomenika žrtvama holokausta naveo da je stav Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina da takav spomenik ne može biti u Zagrebu, nego samo ondje gdje je započeo holokaust, odnosno u Berlinu.

"Za vrijeme NDH bili su rasni zakoni koji nisu zahvaćali samo Židove, nego i Rome, Srbe, antifašiste, ljude drugačije seksualne orijentacije i mentalno zaostale koji su po tim zakonima likvidirani. Nismo se mogli složiti s time, mi tražimo da taj spomenik bude spomenik žrtvama ustaškog terora i NDH. Gradske vlasti se u principu s time slažu i koliko znam spomenik nije bio otvoren, iako stoji pokriven mjesecima, već će biti po svemu u travnju", zaključio je Kraus.

''Vode se razgovori oko usklađivanja teksta na ploči koja je na samom spomeniku, ali očekujem da bi u narednih nekoliko mjeseci spomenik bio otvoren'', kazao je i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i najavio kako je realno da to bude do 20. travnja ove godine.

Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Zašto Plenković ne želi sastanak o zabrani ustaškog pozdrava?

Zašto nema sastanka koji je bio obećan na jesen, pitali su novinari potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića i ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, koji su predvodili izaslanstvo Vlade koje je na zagrebačkom Mirogoju odalo počast žrtvama holokausta.

Milošević je kazao da će se sastanak dogoditi: "To je na stolu, razgovarat ćemo, nastavit ćemo razgovore. Kraus ima legitimna očekivanja da o toj temi razgovaramo, i u svijetlu predsjedanja IHRA-om sigurno ćemo o toj temi razgovarati, ali ne samo o tome nego i o kako poboljšati stvari u obrazovanju".

Na podsjećanje da je prošlo šest mjeseci od najave sastanka i pitanje zašto to tako dugo traje, odnosno zašto premijer Andrej Plenković ne želi sastanak, Milošević je rekao da predsjednik Vlade želi sastanak: "Trebamo razgovarati o najboljem načinu da postignemo ono što svi želimo, da smanjimo negativne pojave u društvu, negiranje zločina u Drugom svjetskom ratu nad Srbina, Židovima, Romima, antifašistima, dakle razgovore ćemo sigurno nastaviti. To je tema koja i mene zanima i koju ću i ja gurati, ali nema potrebe da to posebno guram jer ćemo o tome razgovarati".

Milorad Pupovac Pupovac obećava: ''Učinit ću sve da se 'Za dom spremni' i ustaško znakovlje zabrane''
Tomo Medved, ministar branitelja Medved o zabrani 'Za dom spremni': "Dovoljne su preporuke Vijeća..."

Ni ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek nije precizirala zašto taj sastanak još nije održan već je poručila da Vlada kroz niz aktivnosti sudjeluje i nastoji promovirati i poticati kulturu sjećanja u našem društvu, posebno kroz sustav obrazovanja, ali i kroz sustav zaštite i promocije kulturne baštine.

"Uz sve planove koje imamo za predsjedanje IHRA-om planiramo završiti veliki projekt paviljona u Auschwitzu, koji će svjedočiti o žrtvama koje su odvedene iz Hrvatske", najavila je Obuljen Koržinek.

Istaknula je kako je potreba za sjećanjem na holokaust sve veća jer postoje glasovi koji negiraju takvo stradanje.

"Znamo iz povijesti da negiranje zločina dovodi do novih stradanja. To je globalna tema, mi smo kroz sve resore i mnoge dionike u društvu uključeni kako bismo tu kulturu sjećanja njegovali i prezentirali na ispravan način", kaže Obuljen Koržinek.

Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta - 9 Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Premijer Andrej Plenković o sastanku, barem u trenutku pisanja ovoga teksta, nije rekao ni riječi, već je samo na Međunarodni dan sjećanja žrtava holokausta podsjetio na redovitoj sjednici Vlade te je, između ostalog, poručio: ''Na ovaj dan treba se podsjetiti i zloglasnih ustaških logora, prije svega Jasenovca gdje su ubijene tisuće Židova, Srba, Roma i hrvatskih antifašista i demokrata. Jasenovac je bolan i tragičan dio hrvatske povijesti, a trajni spomen i oštra osuda tog zločina dio su naše kulture sjećanja''. 

''Ne možemo zaobići holokaust u Hrvatskoj''

"Danas smo ovdje došli obilježiti Međunarodni dan sjećanja na holokaust, koji je ustanovljen prvenstveno kako bi mladi znali što se dogodilo u prošlosti, i kako bi to bila opomena za budućnost, da se to više ne ponovi. Da nitko zbog svoje nacionalne ili rasne pripadnosti, političkog ili nekog drugog opredjeljenja ne bi bio proganjan, mučen, zatvaran, ubijan", rekao je Milošević ispred spomenika Mojsiju na Mirogoju.

Istaknuo je kako je tema holokausta i danas aktualna jer postoje brojni pokušaji njegova umanjenja ili negiranja.

"To je globalni problem, ali i u Hrvatskoj. Prije samo tjedan dana Skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju kojom je pozvala sve države, nevladine organizacije i IT kompanije da donesu i uključe se aktivno u borbu protiv umanjenja ili negiranja holokausta", rekao je Milošević.

Obilježavanje žrtava holokausta određeno je na današnji dan jer je to datum oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitza, ali pritom ne možemo zaobići ni Hrvatsku jer se i ovdje događao holokaust u logorima Jasenovac, Slana, Jadovno i kod Gospića, dodao je.

"Stoga je važno da njegujemo sjećanje, tim više što je Hrvatska članica Međunarodnog saveza sjećanja na holokaust (IHRA), tu se okuplja tridesetak država. Sljedeće godine Hrvatska predsjeda IHRA-om, međunarodnim savezom gdje ćemo se posvetiti upravo borbi protiv umanjenja i negiranja zločina u Drugom svjetskom ratu", najavio je Milošević.

Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta U Saboru minutom šutnje odali počast žrtvama Holokausta Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Sabor minutom šutnje odao počast svim žrtvama holokausta

Hrvatski sabor u četvrtak je minutom šutnje odao počast svim žrtvama holokausta koji je, podsjetio je Jandroković, počeo govorom mržnje, a završio djelima zla.

"Holokaust je vječna opomena kakva zla mogu nastati iz ksenofobije i rasizma", rekao je Jandroković na 27. siječnja, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Naime, 27. siječnja 1945. Crvena armija oslobodila je najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz, zloglasni simbol holokausta, nezamislivog stradanja židovskog naroda u Drugom svjetskom ratu.

Jandroković je podsjetio da je holokaust provodio nacistički režim nad šest milijuna Židova, ali i pripadnika drugih skupina koji su prema sramotnoj nacističkoj ideologiji bili nepoželjni.

"U Auschwitzu su se odvijali monstruozni zločini te je ostao trajni simbol svih mjesta na kojima su sustavno mučeni i brutalno ubijani ljudi samo zato što su pripadali nekom narodu", kazao je, prisjetivši se i zloglasnog ustaškog logora Jasenovac u kojemu su ubijani pripadnici židovskog naroda, ali i Romi, Srbi i Hrvati.

Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta - 3 Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Sjećanje i na žrtve Vukovara, Škabrnje, Srebrenice

"Danas se sjećamo i žrtava drugih genocida i nezamislivih zločina - sjećamo se Vukovara, Škabrnje, Srebrenice i drugih stratišta nevinih žrtava u modernoj europskoj povijesti", istaknuo je predsjednik Sabora. Poručio je i da su, uz holokaust, i oni trajni podsjetnik na strahote, mučenja i okrutnosti te služe kao primjer budućim generacijama kakva zla mogu prouzročiti mržnja, rasizam, ksenofobija i nesnošljivost.

"Ne smijemo nikada zaboraviti da je holokaust započeo govorom mržnje, a završio djelima zla", rekao je Jandroković.

Podsjetio je da je i u mračnom dobu holokausta bilo ljudi koji su po cijenu vlastitog života spašavali druge.

Među njima je i 120 ljudi iz Hrvatske koji su proglašeni Pravednicima među narodima, povijest nas uči da svaki pojedinac umjesto pasivnog promatranja ljudske patnje može odabrati pružiti ruku drugom čovjeku i tako učiniti dobro djelo, naglasio je.

Polaganje vijenaca na Mirogoju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta U Saboru minutom šutnje odali počast žrtvama Holokausta Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Pijetet prema žrtvama, očuvanje povijesnih činjenica

Jandroković je napomenuo da tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, "sjećanje, dostojanstvo i pravda" poziva na važnost iskazivanja pijeteta prema žrtvama, očuvanja povijesnih činjenica i borbu protiv njihova iskrivljavanja.

"To su preduvjeti kako bi pravda bila zadovoljena i kako bismo spriječili ponavljanje takvih zločina u budućnosti. Holokaust je vječna opomena kakva zla mogu nastati iz ksenofobije i rasizma", ustvrdio je.

Predsjednik Sabora upozorio je da se svijet u kojem živimo ubrzano mijenja, suočava nas s pandemijom, prirodnim katastrofama, gospodarskom krizom, a kroz promjenu društvenih okolnosti i razvoj društvenih mreža u svijetu vidljiv je porast lažnih vijesti, dezinformacija, govora mržnje, ksenofobije rasizma i netolerancije.

Antisemitski plakati u Zagrebu - 4 FOTO Govor mržnje: U Zagrebu, ali i na drugom kraju svijeta osvanuli skandalozni antisemitski plakati, reakcija policije je posve drukčija
Thierry Baudet Političar COVID mjere uspoređivao s holokaustom, sud naredio da obriše objave: ''Necijepljeni su novi Židovi''

"To je u suprotnosti s vrijednostima promicanja mira i slobode, nepovredivosti ljudskog dostojanstva, jednakosti i poštovanja ljudskih i manjinskih prava", kazao je Jandroković.

Izvući pouke iz zločina 20. stoljeća

Naglasio je kako nas poruke Međunarodnog dana sjećanja podsjećaju da snagom pojedinca i kolektiva možemo savladati mržnju i zlo te ostati privrženi zaštiti povijesne istine i dostojanstva svakog čovjeka, istaknuvši da iz zločina počinjenih tijekom 20. stoljeća, u kojima su stradali milijuni ljudi, možemo i moramo izvući pouke.

"Budućim generacijama trebamo ostaviti u nasljeđe spoznaju da njegujući kulturu sjećanja i pijeteta prema žrtvama stremimo porukama mira, solidarnosti i prihvaćanju drugih", poručio je predsjednik Sabora, pozvavši zastupnike da minutom šutnje odaju počast svim žrtvama holokausta kako se takvi zločini više nikada ne bi ponovili.



 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju