Revizionizam po pitanju holokausta je na najgorim razinama u nekim od novih članca EU-a, a posebno zabrinjavaju četiri zemlje, objavljeno je u izvješću studije koju su financirali Sveučilište Yale i Grinnell te Europska zajednica za progresivni Judaizam. Radi se o Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj i Litvi.
Pročitajte i ovo
INVESTICIJSKI KA-BOOM
S novim boljim kreditnim rejtingom Hrvatska bi trebala biti investicijska destinacija
Protiv govora mržnje
Tomašević u Jasenovcu: "Gradska vlast se bavi promjenom imena ulica koje su nazvane po osobama povezanima s ustaškim režimom"
"Mnoge vlade Europske unije rehabilitiraju ratne zločine i ratne zločince iz Drugog svjetskog rata, umanjuju vlastitu krivnju u pokušaju istrebljenja Židova", objavljeno je u studiji.
Za Hrvatsku se navodi kako se na nogometnim utakmicama, skupovima, prosvjedima i dalje koriste ustaški pozdravi te da nedostaje muzeja o holokaustu. Ističe se da židovske i romske zajednice bojkotiraju službene komemoracije, piše Politico.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
''Hrvati i dalje imaju poteškoće s prihvaćanjem ratne prošlosti pod vlasti koja je surađivala s nacistima, iako nova povijesna istraživanja pokazuju da se većina Hrvata suprotstavljala marionetskom režimu te je spašeno mnogo Židova u toj zemlji teške povijesti, uključujući i pet desetljeća postratne komunističke vladavine'', stoji u izvještaju.
U Hrvatskoj, napominju, ne postoje muzeji holokausta, a nedostaje i konsenzus oko koncentracijskog logora Jasenovac. Posljednje tri godine službenu komemoraciju u Jasenovcu bojkotiraju Židovi, Srbi i Romi. Vlada je, napominju, podbacila u organiziranju međunarodne komisije za holokaust u Hrvatskoj.
''Iako su tadašnji premijer Zoran Milanović 2012. i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 2018. predlagali formiranje takve komisije, uzmaknuli su kada su se suočili s kritikama desničara koji su se suprotstavili tome da stranci pišu hrvatsku povijest i ljevičara koji tražili da Vlada prizna suučesništvo Hrvatske.''
Velik dio posvetili su odnosu hrvatskih vlasti prema holokaustu.
"Moj stav o pozdravu 'Za dom spremni' je jasan. To je stari hrvatski pozdrav, no nažalost kompromitiran je u vrijeme ustaških dana", rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 4. rujna 2017.
Fašistički lider Pavelić inicirao je slogan ''Za dom spremni'' 1930-ih i koristio ga je isključivo njegov pokret, navodi se u izvještaju.
Nadalje ističu: "Nakon neovisnosti 1991., vladajući HDZ relativizirao je ustaše. Njihov saveznik HSP (Hrvatska stranka prava) otvoreno je koristio ustašku ikonografiju. HDZ nikada nije išao toliko daleko, ali uveo je za valutu kunu, koja se koristila za vrijeme ustaške ere te preimenovao Trg žrtava fašizma u Trg hrvatskih velikana.
Spomenici partizanima
Pojedini spomenici sagrađeni u čast partizanima uništeni su. (...) Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman potaknuo je ovu temu. Godine 1989. u knjizi naziva 'Bespuća povijesti', kasnije objavljenoj na engleskom pod nazivom 'Strahote rata', Tuđman je minimalizirao ustaške zločine. U prijevodu njegove knjige naveo je da je procjena 'o šest milijuna mrtvih temeljena ponajviše na emocionalno pristranim svjedočenjima kao i na jednostrano pretjeranim podacima hladnoratovskih kalkulacija o ratnim zločinima te na obračunavanju s poraženim počiniteljima ratnih zločina'.
Tuđman i Hrvatska ispričali su se za ustaške zločine 1997. kao dio dogovora za uspostavljanje veza s Izraelom.
Iznimno je osjetljivo i pitanje broja ubijenih u koncentracijskom logoru Jasenovac. Srbi procjenjuju da je bilo 700.000 žrtava. Nedavna i objektivnija otkrića, međutim, kao što su ona Memorijalnog muzeja holokausta u SAD-u, navode brojku od 77.000 do 100.000. Točni brojevi nisu poznati i predmet su općenitih nagađanja. To bi pomogla pojasniti neovisna komisija slična rumunjskoj Weisel komisiji.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović čini se šizofrena po pitanju ove teme. Iako je osudila ulogu ustaša u holokaustu tijekom posjeta Izraelu 2015., fotografirala se sa skupinom hrvatskih emigranata koji drže zastavu s navodnim ustaškim simbolom. Ustaše su inicirale brutalna i masovna ubojstva Srba, Židova i Roma, zbog vlastitih ideoloških razloga.
Sporna zastava zapravo nije imala ustaški simbol nego varijaciju hrvatskog grba koji je bio korišten za vrijeme Habsburgovaca. To je dobar primjer kako povijesni detalji mogu biti korišteni da potaknu političku propagandu. Srpski mediji i nekoliko hrvatskih ljevičarskih grupa svjesno su širili priču o 'ustaškoj zastavi'''.
Koje su zemlje još sporne
"Mađarska vlada minimizira sudjelovanje svoje zemlje u genocidu, rehabilitira ratne zločince i uvodi antisemitske pisce u nacionalni kurikulum", navodi se dalje u izvješću.
"Kad poljski ministar propituje poljsko sudjelovanje u umorstvu stotina židovskih susjeda za vrijeme holokausta, u krivu je", navodi se te dodaje da je u Llitvi razvijen pogrešan povijesni narativ, pa "tradicionalni nacionalistički narativ litvanskog ratnog iskustva izjednačava sovjetsku i nacističku okupaciju. Time se dolazi do stava da su Litvanci gotovo jednake žrtve Židovima". Autori izvješća navode kako određenih problema ima i u Italiji.
U izvješću su po pitanju revizionizma holokausta pohvaljene Rumunjska, Francuska i Češka i to zbog uspješnog suočavanja s prošlošću.
Cjelovito izvješće pročitajte u nastavku.