Na pitanje je li Vlada talac Agrokora i hoće li se ovo moći nazvati godinom reformi kako ju je premijer najavio, gostujući na N1, Maruška Vizek odgovorila je:
Pročitajte i ovo
"Rekla bih da ste u pravu, Vlada jest, i ostat će talac lex Agrokora, sama je to proizvela, to nije nešto što je trebalo biti tako. Ja sam uvjerena da nije bilo te državne intervencije i da je Hrvatska jednom u svojoj povijesti odlučila prepustiti tržištu i originalnom vlasniku kompanije da riješi taj problem da bi on vrlo vjerojatno bio riješen u roku šest mjeseci, na bilo koji način. Ovako se uplitanjem države gdje vidimo kroz mailove koliko je pokušaja intervencija s različitih strana i interesnih skupina na to kome će što biti isplaćeno i kako će biti formirano samo govori i najbolje objašnjava zašto nismo u stanju na učinkovit način upravljati ekonomijom ove zemlje. Ne znamo koja je sudbina Konzuma, ne znamo ništa o samom restrukturiranju, a plaćamo brojne savjetnika, a ne znamo za što."
Smatra da je kod donošenja lex Agrokora politika pljunula na struku.
"Nedavno sam napisala tekst na tu temu, to je moja teza, da je politika pljunula i pregazila struku. Ako ne slušate savjete ljudi u čije je obrazovanje društvo uložilo milijune kuna, od Jasnice Garašić do Petra Miladina, do mene, onda se postavlja pitanje zašto se ulaže novac ako se njihove sugestije i prijedlozi ne uvažavaju. Njih se ignoriralo, to je najveći problem kada je u pitanju odnos politike i struke. Pokušala sam sama promovirati stavove profesorice Garašić kroz svoje istupe jer sam prepoznala da je to eminentna stručnjakinja koja se bavi stečajnim pravom. Ako ćemo se oglušivati na njihova upozorenja... Nama na taj način politika poručuje da im akademska zajednica ni struka ne trebaju, jer kada nešto odluče, odluče se bez obzira na posljedice. Tek kad nagodba bude sklopljena počet će procesi svih onih koji smatraju da su njihova prava pogažena. Eventualne štete za porezne obveznike mogu biti enormne. S obzirom na postojanje mailova, posebno od profesora Miladina, mislim da postoji opravdana sumnja da tuže svi oni koji su nezadovoljni. Čini se da je proces u priličnoj mjeri kompromitiran i da akademska zajednica nije bila dovoljno glasna i, da je bilo više ljudi koji su se javili, ishod ove priče bi bio drugačiji i ne bi bilo ove političke nestabilnosti", kazala je ova ekonomska stručnjakinja.
Smatra da je rođački kapitalizam bio temelj i lex Agrokora: "Treba ispitati što su institucije znale, što su mogle napraviti, a što su napravile. Mi to ne znamo, ne znamo je li Porezna uprava vršila nadzor nad Agrokorom, dobar dio institucija se skriva iza svoje autonomije i javnosti nisu pružene informacije na tu temu. Povjerenstvo koje je bilo osnovano je ugašeno nakon mjesec, dva i mi kao javnost nismo dobili priliku dobiti odgovore. Rođački kapitalizam uključuje političare, poduzetnike, čelnike javnih institucija, pa u konačnici i medije, nitko nije zaštićen od zaraze i svima se može dogoditi da budu uključeni u takve procese i mislim da je ovo idealan trenutak da raščistimo s takvim tipom procesa. Lex Agrokor je bio pokušaj da se ortačkim kapitalizmom sanira šteta koja je nastala iz prethodne faze ortačkog kapitalizma. Trebamo tek vidjeti što će biti, vrlo je sve još neizvjesno", smatra Vizek.
Ističe da je Vlada javnost samo plašila pitanjem zaštite radnih mjesta u Agrokoru. ''Moja tvrdnja je da su originalni vjerovnici bile ozbiljne kompanije, znali su koji su ulozi na stolu i nitko ne bi radio poteze koji bi ugrozili njihova vlastita potraživanja prema Agrokoru, ulozi su bili preveliki da bi bilo koja strana dozvolila da se dogodi nešto katastrofalno loše. Mi kao društvo i ekonomija općenito imamo nesklonost prema tome da bilo koja kompanija propadne, što je potpuno suludo jer više nismo u socijalizmu. Ako kompanije ne funkcioniraju, one idu u stečaj ili u bankrot, to ne bi trebao biti problem, ali se kao društvo nismo spremni suočiti s neuspjehom", kazala je.
