Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, bila je gošća u Dnevniku Nove TV gdje je govorila o planovima Vlade za poboljšanje uvjeta poslovanja, devalvaciji kune, Ini…


Napravili ste strateške, ali i operativne planove. Dosta ambiciozno, konkretno, kako to Vi profesorski znate napraviti. Za desetak dana ćemo znati kako ukidate parafiskalne namete. Što će na kraju godine za Vas biti neuspjeh?

Ne bih sada govorila o neuspjehu. Na kraju godine bih željela napredak u uvjetima poslovanja. Da oni postanu jednostavniji i jeftiniji, manje birokratizirani, da se ostvaruju s djelotvornom zaštitom i provedbom visokih standarda zaštite prava radnika.

Više bi išli na ruku poslodavcima, pa će vam sindikati reći – znači da će radnici tu nadrapati?

Vezani članci Slika nije dostupna Izvoznici vape za političkom stabilnosti: "Hrvatsko je tržište premalo da bi se preživjelo" Slika nije dostupna Izvezeno je robe za rekordnih 12 milijardi i 320 milijuna eura

Ono što je jeftinije za poslodavce ne znači da nije dobro za radnike. Ono što je jeftinije za poslodavce, znači da poslodavcima daje niže troškove, da im otvara mogućnosti da iskorištavaju poslovne prilike, otvaraju nova radna mjesta…

A neće oguliti radnike?

… isplaćuju veće plaće. To je ono što je cilj poboljšanja uvjeta poslovanja. Stvaranje uvjeta za više radnih mjesta.

Izvoznici godinama govore bez nas ova zemlja neće ići naprijed. Izvoz je taj koji će nas pokretati. Čini mi se da izvoza više nema onako kako smo imali prijašnjih godina. Sada je to četiri, pet posto. Imali smo ga i desetak posto. Što se dogodilo? Kopnimo.

Ne bih rekla da kopnimo. One dvoznamenkaste stope rasta izvoza bile su reakcija nakon velikog i dubokog razdoblja pada i stagnacije. Izvoz je i prošle godine rastao nešto više od tri posto.

Daleko je to od 10% iz 2015.

To je istina, ali ekonomisti bi se pozvali na bazno razdoblje. Važno je da svim mjerama koje donosimo, pojeftinjujemo poslovanje, poreznom reformom kojom poboljšavamo uvjete poslovanja ustvari djelujemo na konkurentnost izvoznika. Izvoz daje fleksibilnost, snagu gospodarstvu…

Da pokušamo objasniti običnim građanima, što izvoznici osiguravaju umirovljenicima, đacima, studentima…

Izvoz osigurava vezu s drugim gospodarstvima, osigurava prijenos znanja, osigurava prijenos tehnologije, osigurava efikasan mehanizam koji gospodarstvo u natjecanju s drugima tjera naprijed.

Izvoznici smatraju da bi ih spasilo, pa su čini mi se kod predsjednice dobro izlobirali. Jedna njezina preporuka je devalvacija kune. Bi li to uistinu spasilo hrvatski izvoz?

Kod predsjednice je bilo značaj i vrijednost stabilnosti, predvidivosti i trajnosti uvjeta poslovanja za gospodarstvenike koji više djeluju na domaćem tržištu i za izvoznike. Mislim da je tečaj i tečajna politika također dio te stabilnosti i dio tog stabilnog okruženja.

Znači ništa od toga?

S druge strane moramo biti svjesni da je tečaj rezultat veličine i visine deviznih tokova i prilijeva kapitala u zemlju. Mi moramo razumjeti da s rastom gospodarstva, s poboljšanim perspektivama naše zemlje i priljevi zainteresiranost kapitala investitora na Hrvatsku će biti veći.

Što znači mi ćemo rasti 3 posto, kuna će biti sve jača, izvoznici se mogu pozdraviti s idejom da devalvira kuna?

Za izvoznike je također važan i realni efektivni tečaj, a to je dinamika između kretanja tečaja i kretanja cijena. Kad takve podatke pogledamo, onda vidimo da u slučaju Hrvatske izvozni sektor je u puno boljem položaju nego neke druge istočne europske zemlje čiji je realni tečaj apricirao puno više.

Umjesto da se bave idejom, pa kod predsjednice lobiraju da tečaj devalvira, na što se trebaju okrenuti? Mi imamo kredite u eurima, oni bi devalvirali kunu i ti njihovi radnici bi te njihove kredite morali vraćati.

Mislim da ono o čemu svi govorimo i ono što izvoznici rade i u što ulažu svoju energiju je otvaranje novih tržištima, osiguravanje jeftinijih, boljih i konkurentnijih proizvoda na izvoznom tržištu i zato mislim da je važno razumjeti, u ovom rastu izvoza se mijenja i njegova struktura. Imamo sve više izvora koji se odnosi na izvoz tehnoloških rješenja, znanja. Tu su vrlo pozitivni trendovi, a sve ove mjere koje Vlada donosi idu u pravcu ukupnog smanjivanja troškova.

Gospodin Vrdoljak je optužio Vladu da ste ukrali njihov gospodarski program u vašim smjernicama i strategiji.

Nisam imala prilike vidjeti što je to gospodin Vrdoljak spominjao, tako da mi je teško reći i ne bih rekla da smo bilo što ukrali, jer temeljni cilj Vlade i do sada nitko nije spominjao da je bilo kome ukraden, jesu jednostavniji, jeftiniji, povoljniji uvjeti poslovanja, radi stvaranja novih radnih mjesta. U tom smislu se donose brojne mjere i porezne i neporezne i tako ćemo nastaviti u budućnosti.

Niste u tom cijelom projektu, ali ste se zdušno zalagali za ideju da kupimo Inu s prodajom 25 % HEP-ovih dionica. Je li to zapravo mrtav projekt s obzirom na to da je to sada nestalo s političkog spektra?

Ne bih rekla da je nestalo s političkog spektra. Politička odluka je donesena, o otkupu Molovih dionica u Ini. Vlada je osnovala savjet i pred svima nama je proces pregovora koji sigurno neće biti jednostavan. A način na koji će se taj proces financirati jest da se ne povećava javni dug i u tom smislu inicijalna javna ponuda HEP-a se za sada pokazala najboljim modelom i nisam čula do sada niti jedan drugi model koji bi na jednak način nudio izvore financiranja.