Martićev branitelj Predrag Milovančević dobar dio završne riječi potrošio je na objašnjavanje sucima kako su Srbi u Hrvatskoj bili izloženi kontinuiranoj mržnji i teroru tijekom prošlog stoljeća, povlačeći paralele između hrvatskih vlasti i Hitlerove Njemačke.
Pročitajte i ovo
Njegove završne riječi suci su nekoliko puta prekidali pozivajući odvjetnika da ne svjedoči nego se drži dokaza iznesenih tijekom suđenja, a na kraju radnog dana odvjetnik se morao i ispričati sucima zbog toga što je njihove odluke okvalificirao necivilizacijskim.
Milovančević je tražio i da suci u donošenju presude ignoriraju svjedočenje bivšeg premijera tzv RSK. Milana Babića, tvrdeći da način na koji je on počinio samoubojstvo govori da se radilo o poremećenoj i neuravnoteženoj osobi.
Babić je tijekom svjedočenja na suđenju Martiću počinio u pritvorskoj jedinici samoubojstvo stavljanjem najlon vreće na glavu i vješanjem remenom. Sudsko je vijeće, unatoč tome što svjedočenje nije dovršeno, prihvatilo kao dokaz Babićev iskaz u kojem je on teretio Martića opisujući njegovu ulogu u provođenju etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva s okupiranih područja Hrvatske.
Haško tužiteljstvo je u srijedu u završnoj riječi zatražilo kaznu
doživotnog zatvora, najvišu moguću kaznu na Haškom sudu, obrazlažući da se radi o posebno teškim djelima koja su počinjena u dugom vremenskom razdoblju. Martića, bivšeg ministra unutarnjih poslova i predsjednika tzv. republike srpske krajine tereti se u 19 točaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Martić je po optužnici, od kolovoza 1991. do kolovoza 1995.
godine, kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata planirao, zapovijedio i poticao progone, istrebljenje, ubojstva, zatvaranja, mučenja, deportacije, bezobzirna razaranja i pljačku na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Cilj pothvata, koji je vodio bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, bio je, prema optužnici, da se "nasilno i trajno" ukloni nesrpsko stanovništvo s dijelova hrvatskog teritorija.
Martića se tereti za granatiranje Zagreba u svibnju 1995. godine te za niz drugih zločina počinjenih nad hrvatskim civilima u selima od Saborskog do Škabrnje u kojima su ubijene stotine ljudi, uglavnom staraca i žena.
Obrana u petak nastavlja završnu riječ.
